Novosti

20. 01. 2025.

Odluku o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima pravnih osoba od strateškog interesa donosit će Vlada RH?!

NHS - Na portalu e-Savjetovanje provodi se savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH, a koje završava danas, 20 . siječnja. Nezavisni hrvatski sindikati su, nakon održavanja sjednice Državnog sektora NHS-a, uputili Ministarstvu financija očitovanje na Nacrt prijedloga Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH sljedećeg sadržaja:

 

Iako su u ovom nacrtu prijedloga Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske smanjene nadležnosti Ministarstva financija, mišljenja smo kako su još uvijek prevelike da bi se mogle na kvalitetan način obavljati u jednom ministarstvu. Na jednoj je strani riječ o pravnim osobama koje se bave vrlo stručnim i često posebno osjetljivim poslovima, koje za poslove iz svoje djelatnosti i nadležnosti moraju na svim razinama zapošljavati vrlo stručne ljude, ljude sa posebnim iskustvima i znanjima, od menadžera do izvršitelja, tako da se i tim pravnim osobama treba baviti netko barem podjednako iskusan i stručan, ako ne i stručniji. Upitno je može li se pronaći dovoljan broj takvih osoba, tako usko stručnih i toliko velike odgovornosti za pravne osobe iz toliko različitih područja, za rad u jednom ministarstvu (jer ih i ovako nema dovoljno pa i te tvrtke muku muče s pronalaskom i zapošljavanjem traženih kadrova toga „kalibra“). Pri svemu tome, ni u jednom trenutku ne želimo obezvrijediti ili podcijeniti stručna znanja zaposlenih u Ministarstvu financija i drugim ministarstvima. Dobro je da se dio tih obveza ipak ostavlja na razini resornih ministarstava, gdje je za pretpostaviti da tako stručnih osoba za ta pojedina područja ipak ima više. No, i dalje smatramo kako su obveze i ovlasti dane Ministarstvu financija još uvijek prezahtjevne i prevelike. U svemu tome jedna kriva ili ishitrena odluka može po Republiku Hrvatsku i njene građane imati nesagledive pa i katastrofalne posljedice. Često teško ispravljive, a ponekad i nemoguće. Nije logično ni da se njihovo djelovanje određuje ponajprije prema financijskim učincima. Ponekad nema te cijene, toga novca koji mogu platiti mogući poguban društveni učinak i posljedice nekog ishitrenog čina po hrvatske građane, po društvo u cjelini (pa čak i ako ne bi bili vidljivi u kratkom vremenu). Nužno je sagledavati širu, a ne samo financijsku sliku.

Prisjetimo se, primjerice, pokušaja monetizacije Hrvatskih autocesta, a u svjetlu toga predočimo si moguće skidanje s liste nekih pravnih osoba od strateškog, javnog interesa i omogućavanje njihove privatizacije, odnosno predavanje tržištu njihovih poslovnih udjela i raspolaganja dionicima. Iz motrišta Ministarstva financija, kao ključnog dionika u pripremi i koordiniranju pojedine odluke Vlade Republike Hrvatske, takve odluke mogu se činiti opravdane, ali upravo bi njihovi drugi aspekti iz područja drugih i temeljnih društvenih interesa trebali biti osnovni i naglašeni kroz druga ministarstva i institucije u čije područje djelovanja pripadaju.  

 

 

Naša osnovna primjedba je izmjena u članku 22. vezano za članak 12. kojom je nadležnost za odlučivanje o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima pravnih osoba od strateškog interesa dodijeljena Vladi RH umjesto Hrvatskom saboru. Potpuno je razvidno kako se radi o intervenciji u zadnji čas, jer je različitost tijela nadležnog za odlučivanje o raspolaganju jedini razlog postojanja podjele pravnih osoba od posebnog interesa na strateške i one od financijskog i drugog značaja. Međutim, takva formalna pogreška, koja je nastala ovom intervencijom u zakonski tekst, može imati još veće stvarne posljedice na interese Republike Hrvatske, odnosno njenih građana.

 

 

Naime, nameće se pitanje zbog čega je predlagatelju, Vladi RH, potreban pojednostavljeni postupak za privatizaciju tvrtki od strateškog interesa? Zbog čega bi bilo koju državnu vlast, koja ima dobre namjere, smetalo što je odluka o privatizaciji tvrtki koje upravljaju, gospodare općim, javnim dobrima u nacionalnom interesu, koje upravljaju infrastrukturnim i distribucijskim mrežama i onima koje pružaju javne usluge, u nadležnosti najvišeg predstavničkog tijela u državi, kad je to i logično jer se radi o tvrtkama koje su nositelji temeljnih usluga pa i prava građana i društva, pokretači gospodarstva i čine temelj samoodrživosti države. Ne govorimo ovdje o pitanju povjerenja u prethodnu, aktualnu ili buduću vlast. Ovaj zakon mora biti iznad razine odgovornosti svake vlade, neovisno s koje strane političkog spektra dolazi.

 

Zbog navedenog, nužno je odlučivanje o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima pravnih osoba od strateškog značaja vratiti u nadležnost Hrvatskog sabora.

 

Nadalje, popis pravnih osoba od strateškog interesa treba određivati Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH, slijedom čega predlažemo izmjene u članku 12. stavku 7. nacrta prijedloga.

 

Podržavamo opredjeljenje predlagatelja da se članovi tijela pravnih osoba biraju na konkurentan i transparentan način, odnosno putem javnog natječaja. Pri tome se ne smije smetnuti s uma pravo na radničkog predstavnika u nadzornom odboru, a koji se bira u skladu s odredbama Zakona o radu. Uz navedeno, nužno je u tekstu Zakona, odnosno Uredbe iz članka 51., spriječiti mogućnost zlouporaba koje su se učestalo događale u primjeni Uredbe o uvjetima za izbor i imenovanje članova nadzornog odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za RH i načinu njihova izbora (NN 12/19). Naime, u nekim pravnim osobama  postalo je pravilo da se članovi nadzornog odbora i uprava imenuju na određeno vrijeme od šest mjeseci (nerijetko uz više uzastopnih produljenja toga roka), samo da se ne bi provodio javni natječaj. Konkretno, u Hrvatskoj elektroprivredi d.d. na taj se način imenuje nadzorni odbor već više od šest godina. Stoga bi se za svako imenovanje nadzornog odbora i uprave pa i ono „privremeno“ trebala osigurati jednaka i transparentna procedura.

 

U odnosu na postupak donošenja Vlasničke politike, podržavamo predviđeno sudjelovanje javnosti i socijalnih partnera, ali se protivimo sudjelovanju „gospodarskih partnera“, čija definicija uz to nije ni jasna ni trajna, iz članka 19. stavak 3., slijedom čega predlažemo njihovo brisanje.

 

 Predsjednik

Darije Hanzalek