Novosti

27. 10. 2006.

OKRUGLI STOL O RADU, OBITELJI I SLOBODNOM VREMENU: U HRVATSKOJ SE PREVIŠE RADI

ZAGREB, 27. listopada 2006. (Hina) - U Hrvatskoj se previše radi, zbog čega stradavaju obitelji i slobodno vrijeme zaposlenih, upozoreno je na današnjem okruglom stolu u organizaciji Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), Europskog centra za radnička pitanja i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.
Zaboravili smo se odmarati, stati i prošetati, jer nas život tjera na neprestano trčanje, istaknuo je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.
Radnici su često prisiljeni raditi i po dva posla, i to na crno, a moraju po cijele dana i svugdje biti dostupni poslodavcu.
Mada su mudri ljudi govorili da rad oslobađa ili očovječuje čovjeka, danas smo u situaciji da radom gubimo svoj identitet jer previše radimo, tvrdi Sever.

Profit gospodari svijetom, poslovi se iz razvijenih zemalja sele na jeftinija tržišta rada, gdje su milijuni siromašnih i slabo obrazovanih radnika spremni raditi po cijele dane za mizernu plaću.
Posljedice su pojava velike konkurencije koja ruši cijenu rada, promjena životnih navika zbog potrebe i menadžera i radnika da rade sve dulje, pritisak na trgovine da rade i nedjeljom i blagdanima, i sve manje vremena za odmor.
Hrvatska po broju od ukupno 31 dana dana godišnjeg odmora i praznika nije na vrhu liste država gdje se najmanje radi - primjerice, Burkina Faso ima ukupno 44 dana godišnjih odmora i praznika, Austrija 43 dana, a Francuska 41 dan.
Time se demantiraju tvrdnje poslodavaca da Hrvati premalo rade, rekao je Sever dodavši da bi poslodavci trebali poticati odanost i radnu etiku svojih zaposlenika tako što će pokazati razumijevanje za njihove
obiteljske potrebe.
Drago Čengić s Instituta Ivo Pilar upitao se je li moguć novi društveni ugovor između poslodavaca i radništva, jer nedostatak takvog ugovora, koji je raskinut s propašću bivšeg sustava, negativno utječe
na ekonomsku stabilnost obitelji.
Nova menadžersko-upravljačka elita, koja je nastala u tranzicijskom čistilištu, ima više pripadnika s nižim obrazovanjem od stare socijalističke menadžerske elite i odlikuje se autoritarnošću.
Ipak, zadnjih se godina ulaže u dodatno obrazovanje menadžera i stručnjaka u poduzeću, mada radnici ne sudjeluju u tome, kaže Čengić.
On predlaže novi društveni ugovor između nove kapitalističke klase i radništva koji bi poticao razvoj radnog kapitala zaposlenih, kao polivalentne sposobnosti pojedinaca, te odgovornost države i poduzeća usmjerio prema društvenoj obzirnosti.
Viktor Gotovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta ocijenio je da se u vezi pitanja rada trgovina nedjeljom država skriva iza Crkve, sindikata i referenduma kako bi izbjegla preuzimanje odgovornosti za rješavanje tog problema.
S tim u vezi upozorio je da se nekadašnji ideal o osam sati rada, osam sati odmora i osam razonode, danas pretvara u osam plus osam sati rada i samo osam ili čak manje sati odmora.