Novosti

22. 07. 2021.

Ozljede na radu u 2020. godini – najveća stopa u Osječko-baranjskoj županiji

NHS - Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Medicinu rada, u Hrvatskoj je u 2020. godini prijavljeno 14 424 ozljede na radu, od toga 21 sa smrtnim ishodom [1]. U 2019. godini bilo je 18 138 ozljeda, od toga 19 sa smrtnim ishodom. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda 12 404 ozljede (86%) dogodilo se na mjestu rada, a na putu 2 020 (14%). Najveći broj ozljeda dogodio se u Zagrebu (3 337), ali najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u Osječko- baranjskoj županiji. U 2019. godini najveću stopu ozljeda imala je Požeško-slavonska županija.

 

Najviše ozljeda dogodilo se na uobičajenom mjestu rada ili unutar uobičajene lokalne jedinice poslodavca (83,12%), isto kao i u 2019. godini.

 

Više su se ozljeđivali muškarci (60,46%) od žena (38,93%), a prema dobi najviše su se ozljeđivali radnici u dobnoj skupni od 51-60 godina života (25,25%), a zatim radnici u dobnoj skupini 18-30 godina života (24,31%). U 2019. godini bila je obrnuta situacija.

 

Najviše je bilo ozlijeđenih radnika (97,18%), zatim samozaposlenih osoba (0,97%) te naučnika/vježbenika (0,20%). U odnosu na 2019. godinu zabilježen je blagi rast broja ozljeda na radu samozaposlenih osoba (0,65%).

 

Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada, najviša stopa ozljeda na mjestu rada na 1000 zaposlenih je u jednostavnim zanimanjima (22,12), slijede vojna zanimanja (10,46) te zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji.

 

93,07% stradalih radnika bilo je osposobljeno za rad na siguran način. Za 80,03% ozlijeđenih radnika utvrđeno je da su koristili osobnu zaštitnu opremu u vrijeme nastanka ozljede, ali nije poznato je li korištena oprema povezana s ozlijeđenim dijelom tijela.

 

Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda, najveći broj ozljeda dogodio se u prerađivačkoj industriji, ali najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša. Situacija je ista kao i 2019. godine.

 

Prema veličini poslodavca najviše prijavljenih ozljeda na mjestu rada dogodilo se kod poslodavca s više od 500 zaposlenih (42,29%).

 

Od ukupno prijavljenih ozljeda na mjestu rada, obzirom na radni okoliš gdje se ozljeda dogodila, najviše ozljeda dogodilo se u industrijskoj zoni (36,70%), točnije u proizvodnoj zoni, tvornici i radionici (23,10%), kao i 2019. godine. Slijede ozljede u javnom prostoru (17,15%), zatim ozljede u području tercijarnih aktivnosti, ureda, zabavnih parkova, razno (17,08%).

 

Najčešća specifična aktivnost koju je radnik izvodio u trenutku ozljede je kretanje, a materijalno sredstvo povezano sa specifičnom aktivnosti su zgrade, građevine, površine na površini zemlje. Najčešći poremećaj koji je doveo do ozljede radnika je pokliznuće – spoticanje i padanje- pad osobe, a materijalna sredstva povezana s poremećajem su zgrade, građevine, površine u razini tla.

 

Od 12 404 prijavljenih ozljeda na mjestu rada najviše je bilo lakih ozljeda (88,96%), a najčešće ozljede su rane i površinske rane (34,70%), a slijede iščašenja, uganuća i nategnuća (24,81%). Najčešće ozljede su ozljede gornjih ekstremiteta (37%), u čijem udjelu čine prsti (19,74%), slijede donji ekstremiteti (30,89%). KR

 

_____________________________________

[1] Izvor podataka za analizu ozljeda na radu su prijave ozljeda na radu koje su dostavljene Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te izvješće o ozljedama na radu sa smrtnim ishodom Državnog inspektorata. Izvješće obuhvaća sve prijavljene ozljede, bez obzira jesu li priznate ili ne.