Novosti

13. 09. 2021.

Poskupljenja prijete

NOVOSTI

Piše: Paulina Arbutina

U ovom trenutku bilo bi dobro ići sa smanjenjem PDV-a na svu hranu bez obzira na to što nema nikakvog jamstva da bi to rezultiralo krajnjim, nižim cijenama, čemu smo već svjedočili kad je bio spušten PDV na kruh, a kruh nije pojeftinio, govori predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever

Najavljuje se poskupljenje struje, a Vlada još uvijek ne ispunjava obećanje o smanjuju poreza na hranu?

Prosječna mirovina u Hrvatskoj zajedno sa svim oblicima mirovina iznosi 2800 kuna, dok se radnička mirovina kreće od 2400 do 2500 kn, minimalna neto plaća iznosi 3400 kn, medijalna neto plaća 6023 kn, prosječna plaća 7175 kn.

 

Dodajmo tome podatak da se u ovom ljetnom periodu oko 780.000 plaća kreće do razine od 6023 kune neto. Kad od tih plaća skinemo rate kredite, minuse, postavlja se pitanje – tko može živjeti od toga? Najuži, najosnovniji dio potrošačke košarice naše obitelji je poskupio i još će poskupjeti. Pred nama je još jedno teško razdoblje. Poskupljenja su krenula još prošle godine zbog poremećenih lanaca opskrbe uslijed epidemije Covida-19, ali i povećane potražnje koja je na svjetskom tržištu usmjerena prema hrani. Donekle su se stabilno držale cijene mesa, ali s poskupljenjem stočne hrane sigurno će i meso poskupjeti. Ruku pod ruku, kumovale su i klimatske promjene koje su dovele do pada prinosa, što je djelovalo na kreiranje cijena.

 

Zašto država ne reagira, uključujući obećano smanjenje poreza na hranu?


Država ne može regulirati tržište, ne može nametnuti kontrolirane cijene proizvoda koje nudi privatni sektor i, na kraju krajeva, svjetske burze hrane. U ovom trenutku bilo bi dobro ići sa smanjenjem PDV-a na svu hranu bez obzira na to što nema nikakvog jamstva da bi to rezultiralo krajnjim, nižim cijenama, čemu smo već svjedočili kad je bio spušten PDV na kruh, a kruh nije pojeftinio.

 

Kakav bi onda Vladin potez bio jamstvo?

 

Jedino pravo jamstvo je rast plaća. Država treba osigurati sigurnije, stabilnije poslove na neodređeno, veća primanja. Veći dio plaće otpada na hranu koja je najizdašniji trošak u jednom kućanstvu, od nekih 27 do 28 posto i ponovno se diže na 30 posto, koliko smo imali prije poskupljenja struje i plina 2012. godine. Država bi trebala ići i s traženjem prostora za smanjenje trošarina kad je riječ o gorivu, odakle bi isto mogao krenuti novi ciklus poskupljenja. Vlada bi trebala poduprijeti domaću proizvodnju, a da se pritom ne ogriješi o pravila EU-a. Hrvatska nema dovoljno snage zaustaviti inozemnu robu na ulazu, kao što mogu napraviti Njemačka i Austrija.