Novosti

27. 01. 2022.

Potpora za skraćeno radno vrijeme pada na maksimalnih 2.000 kuna

FAKTOGRAF

Autor/ica: Gabrijela Galić

Potpora za skraćeno radno vrijeme najviše se koristi u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i u ovoj godini nastavit će isplaćivati potpore poslodavcima koji zbog poteškoća u poslovanju skraćuju radno vrijeme. Međutim, tijekom ove godine radno vrijeme će se moći skratiti najviše do 50 posto, što znači i da će se iznos potpore po radniku s maksimalnih četiri tisuće kuna smanjiti na dvije tisuće kuna.

 

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u srijedu, praktično mjesec dana nakon što je ovogodišnji paket mjera aktivne politike zapošljavanja donesen, treba potvrditi mjeru skraćivanja radnog vremena, odnosno potporu za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena/čekanje na posao.

 

Potpora za skraćeno radno vrijeme najviše se koristi u radno intenzivnim djelatnostima. U sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva potporu za očuvanje radnih mjesta na kraju prosinca 2021. godine koristilo je 2 368 radnika – 502 radnika više nego u studenom (1, 2).

 

 

Maksimalno skraćenje 50 posto

 

Kroz mjeru očuvanja radnih mjesta poslodavci kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovanih pandemijom bolesti Covid-19 došlo do privremenog smanjenja opsega posla, radno vrijeme mogli su skratiti do maksimalno 90 posto. Ovisno o postotku skraćivanja radnog vremena država je „pokrivala“ dio plaće radnika. Maksimalan iznos potpore po radniku nije mogao biti veći od četiri tisuće kuna.

 

Prema dokumentu koji smo dobili na uvid, u ovoj godini potpora će se moći koristiti za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, i to do najviše 50 posto radnih sati prema kalendaru radnog vremena. To automatski za sobom povlači i smanjenje maksimalne potpore za skraćeno radno vrijeme na dvije tisuće kuna.

 

Lani je HZZ praktično na mjesečnoj razini produžavao i mijenjao uvjete potpore za skraćivanje radnog vremena te uključivao djelatnosti koje tu potporu mogu koristiti. Sada je ona u startu definirana široko te je namijenjena svim poslodavcima koji obavljaju gospodarsku djelatnost. No, potporu za skraćivanje radnog vremena u ovoj godini neće moći koristiti neprofitne organizacije koje nisu u sustavu poreza na dobit.

 

Tvrtkama u teškoćama koje će skraćivati radno vrijeme i tako zadržavati zaposlenost radnika nudi se i veća sigurnost no što su je imali tijekom prošle godine. Naime, mjera se neće produžavati iz mjeseca u mjesec i poslodavci će unaprijed podnositi zahtjev za potporu. Odnosno, on će se podnositi u tekućem mjesecu za naredni mjesec.

 

Izuzetak je jedino ovaj mjesec za koji će se zahtjevi za potporu moći predati do kraja veljače.

 

„Osnovni kriterij kod podnošenja zahtjeva za potporu za skraćivanje radnog vremena je očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora minimalno 10 posto“, navodi se u provedbenim dokumentima. Pritom, „ako je radni proces definiran po poslovnim jedinicama može se priznati pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati i u određenoj poslovnoj jedinici, s tim da se mjera može koristiti samo za radnike koji rade u toj poslovnoj jedinci“. U tom slučaju „minimalan pad po određenoj poslovnoj jedinci mora biti minimalno 20 posto“.

 

Pad ukupnog mjesečnog fonda sati treba biti povezan s određenim privremenim poremećajima u proizvodno-poslovnom procesu. To se dokazuje ostvarenim padom prihoda/primitaka u svakom mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Iznimka su jednino siječanj i veljača ove godine za koje se kao referenta točka usporedbe poslovanja uzimaju siječanj i veljača prošle godine.

 

 

Potpora ovisi o broju radnika

 

Poslodavcu koji zapošljava do 50 radnika potpora se može odobriti ako je zahtjev podnio za najmanje 20 posto radnika. Poslodavcu koji zapošljava 51 i više radnika potpora se može odobriti ako je zahtjev za potporom podnesen za najmanje 10 posto radnika.

 

Kao i do sada, potpora će se isplaćivati do 30. u mjesecu za prethodni mjesec.

 

Paket Mjera aktivne politike zapošljavanja za 2022. godinu Upravo vijeće HZZ-a donijelo je krajem prosinca prošle godine nakon što je Vlada bombastično najavila novu mjeru „Biram Hrvatsku” kojom se želi „motivirati povratak iseljenika, novčanim poticajima ohrabriti ih za pokretanje posla u domovini te potaknuti populacijsku obnovu područja s izraženim iseljavanjem“ (1, 2). Nejasno je zbog čega tada nije donesena i mjera za očuvanje radnih mjesta, već je njeno donošenje odgođeno za siječanj.

 

Ovogodišnje mjere uglavnom su nastavak mjera koje su se i ranije nudile, od potpora za zapošljavanje, pripravništvo, usavršavanje, samozapošljavanje do javnih radova i stalnog sezonca u turizmu. Jedine novine su, uz proširenje potpore za samozapošljavanje i na povratnike u Hrvatsku i uključivanje osoba s invaliditetom, proširenje dijela postojećih potpora (samozapošljavanje, pripravništvo) i na zelene i digitalne poslove. Novina je i da je država povratnicima u Hrvatsku koji se samozaposle namijenila jednokratnu potporu od 50 tisuća kuna, dok na 25 tisuća kuna mogu računati samozaposlene osobe koje se presele u nerazvijenije krajeve zemlje.

 

Više: https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/49258