Pravila EU-a za veću poreznu transparentnost multinacionalnih kompanija

Europski parlament je 11. studenog 2021. usvojio privremeni sporazum s Vijećem kojim se od poduzeća s godišnjim prihodima većima od 750 milijuna eura koja posluju u više zemalja traži prijavljivanje ostvarene dobiti, plaćenog poreza na dobit i broja zaposlenika u svakoj državi članici EU-a za prethodnu financijsku godinu.

Kompanije će morati objaviti i pojedinosti o dobiti, zaposlenicima i porezima u nekim zemljama izvan EU-a, uključujući zemlje koje ne surađuju s EU-om u poreznim pitanjima i koje ne ispunjavaju sve standarde, ali su se obvezale na reformu. EU vodi popise jurisdikcija u tim dvjema kategorijama, koje redovito provjerava.

Cilj je novih pravila utvrditi gdje multinacionalne kompanije plaćaju poreze i otežati izbjegavanje plaćanja pravednog udjela.

Zašto je porezna transparentnost važna

Zastupnici pozivaju na uvođenje javnog izvješćivanja po zemljama još od sredine 2010. godine i niza skandala koji su pokazali da mnoge multinacionalne kompanije premještaju dobit u zemlje u kojima imaju malo zaposlenika i aktivnosti, ali bolji porezni tretman. To u praksi znači plaćanje manjeg poreza na štetu zemalja koje potiču ulaganja i socijalna prava.

Dugi proces

Parlament je 2015. iznio preporuke o pravilima kojima se traži da kompanije objavljuju dobit i poreze po državama. Europska komisija predložila je zakonodavstvo 2016. godine, no iako je Parlament svoje stajalište donio u srpnju 2017., napredak u Vijeću ministara bio je spor, a pregovori među suzakonodavcima započeli su tek 2021. Privremeni dogovor postignut je u lipnju 2021.

„Ovaj je rezultat veliki uspjeh za Europski parlament koji je tražio uvođenje ovih pravila”, izjavila je suizvjestiteljica Evelyn Regner (S&D, Austrija) komentirajući privremeni dogovor. Izjavila je da su pravila važna za građane jer mogu dovesti do veće porezne pravde.

Nova pravila ne traže objavljivanje dobiti i poreza multinacionalnih kompanija u svakoj zemlji diljem svijeta. One i dalje mogu objavljivati ukupne podatke za zemlje koje nisu članice EU-a i nisu na EU-ovom popisu nekooperativnih zemalja i zemalja koje su se obvezale na poreznu reformu. Međutim, pregovarači Parlamenta napominju da se ta pravila mogu promijeniti i dodatno postrožiti kada Komisija nakon četiri godine od njihove provedbe preispita njihov učinak.

„Ovo je samo početak putovanja, a ne kraj... Riječ je o prekretnici, s te točke možemo nastaviti dalje", izjavio je suizvjestitelj Iban García del Blanco (S&D, Španjolska).