Zastupnici u Europskom parlamentu žele novi zakon za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika
Prema podacima Međunarodne organizacije rada više od 840.000 ljudi svake godine umire od zdravstvenih stanja povezanih s psihosocijalnim rizicima
Psihosocijalni rizici povezani s poslom mogu dovesti do profesionalnih bolesti
Nasilje, uznemiravanje, maltretiranje i diskriminirajuće ponašanje na radu moraju se riješiti
Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta poziva Komisiju na izradu zakon za zaštitu radnika od psihosocijalnih rizika i stresa povezanih s poslom.
U srijedu su se zastupnici u Europskom parlamentu dogovorili o nizu preporuka za novi zakon EU-a kojim bi se osigurali minimalni zahtjevi za sprječavanje, uklanjanje ili smanjenje psihosocijalnih rizika povezanih s poslom koji bi mogli dovesti do stresa, izgaranja te mentalnih i fizičkih poremećaja povezanih s poslom. Ovom prijedlogu trebala bi prethoditi procjena učinka koja uključuje procjenu postojećeg zakonodavstva.
Zastupnici u Europskom parlamentu zahtijevaju obvezu poslodavaca da štite mentalno i fizičko zdravlje te osiguraju sigurne i dostojanstvene uvjete rada. Također, žele da Komisija i zemlje EU izričito priznaju da psihosocijalni rizici povezani s poslom uzrokuju profesionalne bolesti.
Zahtjev za zakonodavnu inicijativu usvojen je s 41 glasom za i 12 glasova protiv, uz 4 suzdržana glasa.
Politike koje se bave nasiljem i uznemiravanjem
Zastupnici u Europskom parlamentu žele da poslodavci usvoje i provedu politike koje definiraju i zabranjuju nasilje, uznemiravanje, maltretiranje i diskriminirajuće ponašanje koje narušava dostojanstvo, fizičko ili mentalno zdravlje radnika, kao i mehanizme ranog otkrivanja i protokole prevencije temeljene na riziku za nasilje trećih strana. Također kažu kako je potrebna pravovremena podrška radnicima izloženim psihosocijalnim rizicima.
Procjena psihosocijalnog rizika i akcijski plan
Zastupnici u Europskom parlamentu preporučuju poslodavcima provođenje redovitih procjena psihosocijalnog rizika kako bi procijenili čimbenike poput prekomjernog opterećenja poslom i visokog intenziteta rada i usvajanje akcijskih planova s konkretnim mjerama. Značajno restrukturiranje ili reorganizacija, poput dogovora o radu na daljinu ili uvođenja automatiziranog donošenja odluka i automatiziranih sustava praćenja, trebali bi biti predmet prethodne procjene psihosocijalnog rizika u suradnji s radnicima i njihovim predstavnicima, kažu.
Poslodavci bi također trebali osigurati da uvođenje algoritamskih sustava ne nameće prekomjerno opterećenje ili praćenje radnika te da je uvijek osiguran ljudski nadzor. Zastupnici u Europskom parlamentu također ponavljaju kako radnici imaju pravo isključiti se s posla.
Potpora povratku na posao
Zastupnici Europskog parlamenta kažu kako bi radnici koji su bili odsutni s posla zbog psihosocijalnih rizika povezanih s poslom trebali imati pravo na podržan i održiv povratak na posao. U tu svrhu preporučuju poslodavcima uspostavu individualnih planova povratka na posao, u kojima se navode čimbenici poput prilagodbe radnog vremena ili organizacije rada te prilagodbe zadataka ili radnog opterećenja radnika.
Teret dokazivanja na poslodavcima
Poslodavci bi trebali osigurati da se, kada radnik utvrdi da je pretrpio ozljedu ili oštećenje zdravlja zbog izloženosti psihosocijalnim čimbenicima rizika povezanim s poslom, pretpostavlja da je ozljeda ili oštećenje povezano s poslom, osim ako poslodavac ne dokaže da nije povezano s radnim uvjetima radnika.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) tvrdi da je uključivanje obvezujućeg zakonodavstva o sprječavanju i upravljanju psihosocijalnim rizicima povezanim s poslom kao dio Zakona o kvaliteti radnih mjesta prijeko potrebno u vrijeme kada:
- Stres na radnom mjestu uzrokuje više od 10 000 smrtnih slučajeva godišnje u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu;
- Stres na radnom mjestu sada čini preko 40% svih slučajeva depresije;
- Manje od 40% radnih mjesta u EU ima akcijske planove za sprječavanje psihosocijalnih rizika;
- Europsko gospodarstvo gubi 620 milijardi eura godišnje zbog depresije povezane s poslom;
- Za 9 od 10 tvrtki, djelovanje u području zdravlja i sigurnosti motivirano je zakonskom obvezom.
Izvori:
https://www.europarl.europa.eu/news/hr/press-room/20260831IPR47254/meps-want-new-law-to-protect-workers-mental-and-physical-health
https://etuc.org/en/pressrelease/meps-back-legislation-workplace-stress-epidemic
Više:
The psychosocial working environment: Global developments and pathways for action
