EGSO želi ambiciozne i uključive politike zapošljavanja kako bi se ostvarili ciljevi Europe za 2030.
Na svojoj plenarnoj sjednici u rujnu 2025. godine, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) usvojio je mišljenje SOC/841 Smjernice za politike zapošljavanja država članica. To Mišljenje, izvjestiteljice Mariye Mincheve, odgovor je na prijedlog Europske komisije za Smjernice za zapošljavanje za 2025. godinu, koji je temelj Europskog semestra i socijalne i ekonomske strategije EU-a. Odbor pozdravlja ponovno provođenje smjernica i nove elemente uvedene ove godine, koji odražavaju promjenjive izazove s kojima se suočavaju europska tržišta rada, od demografskih pomaka i tehnoloških promjena do geopolitičkih napetosti te zelene i digitalne tranzicije.
Jasni ciljevi i trajni izazovi
EGSO ističe važnost nacionalnih ciljeva za 2030. godinu utvrđenih u Akcijskom planu Europskog stupa socijalnih prava (EPSR), koji omogućuju pravilno praćenje i procjenu napretka. Unatoč snažnom rastu zaposlenosti između 2023. i 2025. godine te ostanku EU na putu ostvarenja svojeg glavnog cilja stope zaposlenosti do 2030. godine, rast zaposlenosti bio je izraženiji u sektorima koji se suočavaju s velikim nedostatkom radne snage.
Međutim, stope neaktivnosti i dalje su visoke među nedovoljno zastupljenim skupinama:
• U 2024. godini stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom iznosila je 51,8%, što je 24 postotna boda niže od ukupne stope zaposlenosti od 75,8%.
• Stopa zaposlenosti žena iznosila je 70,8% u usporedbi s 80,8% za muškarce u 2024. godini.
• Stopa nezaposlenosti mladih (u dobi od 15 do 24 godine) iznosila je 14,6% u 2022. i 2023. godini, a blago je porasla na 14,9% u 2024. godini.
Povećanje produktivnosti i ulaganje u vještine
Stalno niska produktivnost rada zabrinjava: rast produktivnosti u prosjeku je iznosio 1,4% prije 2007., pao je na 0,8% u razdoblju 2010. – 2019., a zatim dodatno na 0,7% u 2023. EGSO potiče države članice da daju prioritet ulaganjima u digitalizaciju, nove tehnologije, istraživanje i inovacije te usavršavanje i prekvalifikaciju radnika.
Samozapošljavanje je opalo: 10,5% u 2024. u usporedbi s 11,7% u 2022. EGSO naglašava podršku istinskom i dobrovoljno odabranom samozapošljavanju, kao i veći naglasak na poduzetničke vještine i financijsku pismenost.
Većina država članica i dalje ne ostvaruje svoje nacionalne ciljeve za obrazovanje odraslih za 2030. Stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih povećala se s 37,4% u 2016. na 39,5% u 2022., ali to još uvijek zaostaje za ambicijama.
Uključiva tržišta rada i jednake mogućnosti
Nedostatak vještina i radne snage posebno je prisutan u zdravstvu, STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), posebno u ICT-u (informacijska i komunikacijska tehnologija), građevinarstvu, prometu i određenim uslužnim zanimanjima (npr. kuhari i konobari). Nedostatak radne snage u proizvodnom sektoru posebno je visok i u nekim zemljama nastavlja rasti.
Unatoč napretku, žene, mladi, starije osobe, osobe s niskim do srednjim kvalifikacijama, osobe s invaliditetom i migranti i dalje su nedovoljno zastupljeni na tržištu rada. EGSO poziva na ciljane mjere za potporu tim skupinama, posebno u ruralnim i rijetko naseljenim područjima, te na proširenje centara za cjeloživotno učenje u zajednici.
Borba protiv siromaštva i potpora socijalnoj uključenosti
Unatoč nedavnim krizama, siromaštvo se smanjilo: u 2023. godini broj onih koji doživljavaju siromaštvo ili rizik od socijalne isključenosti smanjio se za 703 000 u usporedbi s 2022. godinom i za 1 571 000 u odnosu na baznu godinu 2019. Međutim, napredak prema nacionalnim ciljevima smanjenja siromaštva značajno se razlikuje među državama članicama, a siromaštvo djece ostaje alarmantno visoko.
Siromaštvo zaposlenih veće je među određenim skupinama:
• 22,5 % među građanima izvan EU-a
• 18,5 % među onima rođenima izvan EU-a
• 18,4 % među niskoobrazovanim radnicima
• 12,6 % među zaposlenicima s nepunim radnim vremenom
• 12,6 % među privremenim radnicima
• 10,0 % među kućanstvima s uzdržavanom djecom
EGSO ponovno ističe ključnu ulogu socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u oblikovanju i provedbi reformi tržišta rada, mehanizama za određivanje plaća i politika socijalne uključenosti. Smisleno uključivanje tih aktera ključno je za učinkovite, uključive i održive promjene.
Poziv na ambiciju i solidarnost
Mišljenje EGSO-a završava pozivom državama članicama da koriste Smjernice za zapošljavanje kao odskočnu dasku za ambiciozno, koordinirano djelovanje – uravnoteženje fiskalne discipline s potrebnim ulaganjima u socijalnu politiku, vještine i inovacije. Kohezijska politika, inzistira Odbor, mora ostati u središtu dnevnog reda EU-a, čak i dok se pojavljuju novi izazovi u sigurnosti i obrani.
Izvor: https://www.eesc.europa.eu/en/news-media/news/eesc-wants-ambitious-inclusive-employment-policies-meet-europes-2030-targets
mh
