Hrvatski europarlamentarci podijeljeni oko Direktive o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) tražili su da navedenog praga uopće nema, odnosno da on iznosi najviše 10 radnika, uz različitu učestalost izvještavanja o plaćama jer je pravo na jednaku plaću žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti jedno od temeljnih načela EU-a, načelo koje se odnosi na sve, ne samo na određene poslodavce, ovisno o njihovoj veličini. Ostavljanje praga na 250 radnika značilo bi da bi otprilike 67% svih zaposlenih u EU bilo isključeno. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku o aktivnim pravnim osobama prema područjima NKD 2007 i broju zaposlenih, na dan 31. prosinca 2020. godine, bilo je 103.823 poslodavca koji zapošljavanju 1-249 radnika, a 609 poslodavaca koji zapošljavaju 250 i više radnika.

Alati za procjenu i uspoređivanje razina plaća trebali bi biti temeljeni na rodno neutralnim kriterijima i uključivati rodno neutralnu procjenu poslova i sustav klasifikacija.

Ako izvještavanje pokaže da je jaz u plaćama najmanje 2,5% (za razliku od 5% koliko je predložila Komisija), država članica će morati osigurati da poslodavci, u suradnji s predstavnikom radnika, naprave zajedničku procjenu plaća i razviju rodni akcijski plan.

Zastupnici Europskog parlamenta žele da Komisija, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima i nacionalnim tijelima, stvori službenu oznaku za nagrađivanje poslodavaca čije organizacije nemaju jaz u plaćama.

Također, tekst određuje kako radnici i predstavnici radnika trebaju imati pravo na jasne i potpune informacije o individualnim i prosječnim razinama plaća, raščlanjenim po spolu. Parlament također predlaže i zabranu tajnosti plaća kroz zabranu ugovaranja odredbi koje ograničavaju radnike da otkriju informacije o svojoj plaći ili od traženja informacija o istim ili drugim kategorijama plaće radnika. O važnosti slobode razgovaranja o plaćama radnika i radnica upozoravao je i NHS, ističući kako su upravo odredbe o tajnosti plaća onemogućavajući faktor postizanja načela jednake plaće za jednaki rad.

Parlament potvrđuje prijedlog Komisije o prebacivanju tereta dokaza kad se radi o pitanjima plaća. U slučajevima kada radnici smatraju da načelo jednakosti plaće nije primijenjeno te zatraže sudsku zaštitu, nacionalno zakonodavstvo bi trebalo obvezati poslodavca na dokazivanje nepostojanja diskriminacije.

Važno je napomenuti kako zastupnici Europskog parlamenta traže jasno definiranje odredbe o predstavniku radnika na način da se pojam predstavnik radnika odnosi na predstavnika priznatih sindikata ili druge osobe koje su slobodno izabrali ili imenovali radnici u nekoj organizaciji kako bi ih zastupali.

Na isti je način Parlament prepoznao i važnost socijalnog dijaloga i sklapanja kolektivnih ugovora kao važnog instrumenta za osiguravanje jednakosti plaća te je zadržao isključivo pravo i prava sindikata kao što su prava sindikata na sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju i sklapanje kolektivnih ugovora te pravo radnika da se organiziraju u sindikate.

Kira Marie Peter-Hansen iz Odbora za zapošljavanje i socijalnu politiku je naglasila: „s ovom Direktivom, radimo važan korak prema rodnoj ravnopravnosti te osvjetljavamo problem nejednake plaće. Ovo nije samo snažan signal koji govori da više nećemo prihvatiti diskriminaciju u plaćama temeljem spola već je i alat za pomoć državama članicama i poslodavcima da iskorijene jaz u plaćama općenito.“

Nakon glasovanja, Parlament je spreman ući u pregovore o Direktivi, s obzirom da je Vijeće zauzelo stav u prosincu 2021. godine.

Načelo jednake plaće za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti je sadržano u Ugovorima o osnivanju EU. Od 1957. godine, Europska unija obvezana je načelom jednake plaće za jednaki rad muškaraca i žene. Međutim, žene su i dalje manje plaćene. Iako se situacija popravlja, napredak je spor. Tako se u Europskoj uniji jaz smanjio za malo ispod 3% u proteklih 10 godina te je iznosio prema podatcima Eurostata za 2020. godinu 13%. Za Hrvatsku je on manji od europskog prosjeka te je iznosio 11,2%.

Nezavisni hrvatski sindikati, kao i cijeli Europski sindikalni pokret, borili su se kako bi osigurali da Direktiva osnaži radnice u pitanju zatvaranja rodnog jaza u plaćama.

30. ožujka 2022. godine Nezavisni hrvatski sindikati zatražili su od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu da podupru odluku o pokretanju međuinstitucijskih pregovora o ovoj Direktivi, o kojoj se odlučivalo na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 5. travnja.

ZA su glasovali zastupnici Flego, Borzan, Jerković, Matić i Picula,

PROTIV su bili zastupnici Ilčić, Glavak, Ressler, Sokol i Zovko.

SUZDRŽANI su bili Kolakušić i Sinčić.

Zaključujemo riječima zastupnice Kira Marie Peter-Hansen kako su neki smatrali kako je donošenje ove direktive nepotrebno jer smo zamalo postigli cilj zatvaranja rodnog jaza u plaćama, ali umorni smo od toga da se žene stavljaju u kategoriju osoba koje zamalo imaju ista prava kao i muškarci, koje zamalo imaju iste prilike kao muškarci i koje zamalo imaju iste plaće. Zamalo nije pošteno, zastarjelo je i jednostavno nije dovoljno.

Ne bi trebalo biti dovoljno niti Republici Hrvatskoj koja se izjašnjava kako podržava direktivu i načelo jednake plaće, ali nije baš za instrumente koji bi to omogućili.

Više:

IZVJEŠĆE Europskog parlamenta o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama

Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama

Stajalište RH o prijedlogu Direktive

Gender pay gap: Parliament backs binding pay-transparency measures