HUP protiv odredbe koja se gura u novi ZOR: ‘Članovi sindikata bi imali veće božićnice ili dodatke za djecu?! To nije u redu‘

"Hrvatska udruga poslodavaca ne podržava predložene izmjene i dopune Zakona o radu iz principijelnih razloga, s obzirom na to da sadrže niz manjkavosti, odredbu koja diskriminira zaposlenike i ne pridonose modernizaciji tržišta rada", poručila je danas glavna direktorica te udruge Irena Weber.

U formalnom, proceduralnom smislu ta njena izjava nema važnost, ali je ona dio lobističkog pritiska budući da je prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a na putu u Sabor i trebao bi biti raspravljen i izglasan do kraja godine.

Ono što poslodavci smatraju diskriminacijom je pak nova odredba koja članovima sindikata omogućava neka veća prava u odnosu na radnike koji nisu članovi sindikata, a to se odnosi na veće božićnice ili dodatke za djecu, primjerice.

"To ne možemo podržati. Hrvatski poslodavci neće dijeliti svoje zaposlenike ovisno o time jesu li u sindikatu ili nisu. Mi nećemo isplaćivati zaposlenicima božićnice i nagrade ovisno o tome jesu li u sindikatu ili nisu tako da ćemo u praksi ispraviti nepravdu koja se pokušava implementirati u ovaj zakon o radu", poručila je Weber u izjavi koju su nam poslali iz HUP-a, nakon današnjeg sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Veći opseg prava za članove sindikata

Vlada je, naime, uvrstila u prijedlog izmjena ZOR-a da se omogući ugovaranje većeg opsega prava za članove sindikata zato što, kako stoji u obrazloženju u e-savjetovanju, "članovi financiraju rad sindikata odnosno kolektivno pregovaranje, a prava ugovorena kolektivnim ugovorima potom se, sukladno važećem radnom zakonodavstvu, primjenjuju na sve radnike".

Iznos koji se dodatno može ugovoriti za članove sindikata je pritom ograničen i to tako da na godišnjoj razini ne smije biti viši od "dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne članarine sindikata koji su stranke kolektivnog ugovora".

Kako će ta odredba na kraju završiti, bit će zanimljivo pratiti u saborskoj raspravi, a neki dovode u pitanje njenu ustavnost.

Inače, HUP je, kao i tri sindikalne središnjice, već skoro dvije godine angažiran oko pregovora o sadržaju izmjena ZOR-a, pri čemu se u početku govorilo da će biti donijet potpuno novi zakon. Od toga se u međuvremenu odustalo jer su se pregovori sa sindikatima i poslodavcima otegli, a Hrvatska ima obvezu primijeniti dvije europske direktive te pokrenuti reforme zapisane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) do početka 2023. godine, na osnovu čega potom povlači stotine milijune eura.

HUP-ovci su, očito, vrlo nezadovoljni rezultatom. Poručili su sada da u praksi neće pregovarati sa sindikatima o pravima iz kolektivnog ugovora koja bi bila veća od prava za ostale zaposlenike, a što se tiče radnog zakonodavstva navode da su s resornim ministrom Marinom Piletićem dogovorili da se odmah kreće u izradu posve novog zakona koji bi bio "moderan i fleksibilan" te koji odražava "stvarno stanje na tržištu rada" gdje postoji problem s nedostatkom radnika.

Zahtjevi poslodavaca

Među glavnim zahtjevima poslodavaca su, što su i do sada uporno iznosili, olakšavanje sklapanja i raskidanja ugovora o radu, fleksibilizacija rada na određeno radno vrijeme (izmjenama ZOR-a se sada ograničava da u tri godine mogu biti maksimalno sklopljena tri ugovora na određeno), pojednostavljenje odredbe o radnom vremenu te uređivanje rada na daljinu i rada od kuće (to se uređuje ovim izmjenama ZOR-a, ali HUP time nije zadovoljan).

"Radno aktivni ljudi se iseljavaju u zemlje s fleksibilnim radnim zakonodavstvom što dokazuje ono na što poslodavci dugo upozoravaju: rigidno zakonodavstvo ne znači zaštitu radnih mjesta ni radnika; dapače fleksibilan zakon pomaže otvaranju novih radnih mjesta, napredovanju zaposlenika i rastu njihovog standarda, ali i plasmanu novih investicija", smatra Weber.

Sve je to, zapravo, posve u suprotnosti s onim što poručuju sindikati koji za iseljavanje, uz niske plaće, krive ZOR koji već sada ocjenjuju previše fleksibilnim, te smatraju da na tržištu ima previše nesigurnih ugovora na određeno (to tvrdi i Vlada). Kako poručuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, tri sindikalne središnjice će svoje stavove o aktualnim izmjenama ZOR-a, gdje također imaju niz primjedbi, poslati uskoro svim saborskim klubovima zastupnika. Za Severa, nema nikakvog mjesta većem fleksibiliziranju ZOR-a, a taj izraz tumači kao gubitak sigurnosti i prava radnika.

I da se na kraju ponovno vratimo na primjedbe o diskriminaciji nečlanova sindikata, kojih je bilo i tijekom javnog savjetovanju o ZOR-u.

Poticaj kolektivnom pregovaranju

Ministarstvo rada je odgovorilo da se novom odredbom uspostavlja ravnoteža između financijskih obveza radnika koji su članovi sindikata (i to onoga sindikata koji u svom sindikalnom djelovanju pridonosi ugovaranju kolektivnih prava povoljnijih od minimalnih zakonskih) te obveza koje imaju radnici koji nisu uopće članovi sindikata (ili nisu članovi sindikata koji je u postupku kolektivnog pregovaranja ishodio povoljnija prava iz radnog odnosa).

Također, tumači da se time daje poticaj kolektivnom pregovaranju u Hrvatskoj te da ničim nije dovedena u pitanje sloboda udruživanja odnosno pravo na slobodno organiziranje i kolektivno pregovaranje nego se "promiče sindikalni rad kao društveno poželjan, ne stvarajući pritom prisilu odnosno obvezu niti članstva u sindikatu niti bilo kakvog plaćanja na strani radnika".

Predložena zakonska novost je, zaključuje se u jednom od odgovora na primjedbu iznesenu u javnom savjetovanju, dio obveze iz NPOO-a, a ista "sadržajno predstavlja kompromisni prijedlog socijalnih partnera".

Čini se, međutim, da kompromis ipak nije postignut.

Inače, pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima kod nas je 46,5%, čime je Hrvatska u donjem dijelu ljestvice EU-a, kako je objavilo Ministarstvo rada.