I akcijska Uskrsna potrošačka košarica je 5 do 10 posto skuplja nego lani

Svoju procjenu HGK temelji  na pozitivnim makroekonomskim pokazateljima i rastu prometa u maloprodaji koji se bilježi od početka godine. Prema zadnjim dostupnim podacima, kako objašnjavaju, u usporednom periodu ove godine ostvaruje se blagi rast fiskaliziranih računa od 2,10 posto, porast iznosa fiskaliziranih računa 9,54 posto te porast iznosa prosječnog računa od 5,75 posto.

Maloprodaja 23 mjeseca zaredom bilježi rast na godišnjoj razini. HGK podsjeća kako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prva dva mjeseca ove godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno porastao 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Također, u veljači je zabilježen godišnji rast maloprodajnog prometa za 2,6 posto, iako je na mjesečnoj razini zabilježeno blago usporavanje. Naime, ukupni promet svih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine na malo realno je pao za 0,9 posto u odnosu na siječanj tekuće godine.

„S obzirom na to da je osobna potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), nastavak rasta maloprodajnog prometa u prvim mjesecima ove godine upućuje na stabilan gospodarski rast i u prvom tromjesečju 2025., unatoč izazovima koje sa sobom nose geopolitičke neizvjesnosti. Uskrs, koji ove godine kalendarski pada kasnije, tradicionalno se povezuje s početkom turističke sezone, što može dodatno utjecati na potrošnju“, komentirala je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Cijene hrane na godišnjoj razini veće 4,7 posto

Rekordna blagdanska potrošnja – godinama je uobičajena poruka u javnosti koja se veže uz blagdane, bilo da je riječ o Božiću i Novoj godini ili Uskrsu. Rekordi su se bilježili i u vrijeme visoke inflacije.

Iako su se inflatorna kretanja usporila, u Hrvatskoj i dalje cijene hrane rastu iznad prosjeka.

U ožujku je inflacija iznosila 3,2 posto na godišnjoj razini. Cijene hrane na godišnjoj razini rasle su iznad tog prosjeka te se bilježi njihov godišnji porast od 4,7 posto.

„Hrana je i dalje najznačajniji izdatak u strukturi potrošnje kućanstava te iznosi 27 posto, dok u kućanstvima s nižim prihodima taj udio doseže visokih 40 posto, za neke i više. Hrana je postala glavni izvor financijskog pritiska, a Hrvatska je već prešla prosjek EU po razini cijena hrane“, upozoravaju Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).

Ta sindikalna centrala redovito objavljuje blagdanske potrošačke košarice (uči Božića i Nove godine te Uskrsnu). Uskrsna blagdanska košarica za tročlanu obitelj ove godine skuplja je pet do 10 posto u odnosu na lani, ovisno je li riječ o skromnoj, srednjoj ili bogatijoj košarici.

„Važno je istaknuti kako je ove godine većina proizvoda iz Uskrsne potrošačke košarice bila obuhvaćena akcijskim ponudama, sniženjima koja su u nekim slučajevima dosezala i do 60 posto. Unatoč tomu, ukupna vrijednost blagdanske košarice i dalje je viša nego prethodne godine, što jasno pokazuje da su i proizvodi na popustu skuplji nego lani“, navode iz NHS-a, ističući kako to potvrđuje kontinuitet rasta cijena hrane i stvara dojam da popusti više ne predstavljaju stvarnu uštedu, već samo ublažavaju percepciju poskupljenja.

HGK je promatrao statistiku o kretanju cijena po grupama koje sudjeluju u uskrsnoj potrošnji. U odnosu na travanj prošle godine, od namirnica za pečenje kolača pojeftinili su brašno (0,4 posto), jaja (0,9 posto) i šećer (9,1posto), a poskupjeli suho voće i orašasti plodovi (12,5 posto) i čokolada (26 posto).

„Od drugih namirnica koje su česte na blagdanskom stolu, pojeftinili su svinjetina (2 posto), svježe povrće (1posto) i krumpir (9 posto), smrznuta riba (2,5 posto) te maslinovo ulje (5 posto), a poskupjeli janjetina (5 posto), meso peradi (0,5 posto), suho ili usoljeno meso (3,3 posto) i svježa ili rashlađena riba (9,3 posto)“, navode iz HGK.

U terenskom radu po trgovinama, NHS je zapazio kako i dalje postoje velike razlike u cijenama istih namirnica, ovisno o lokaciji, kako na tržnicama, tako i u trgovačkim lancima.

Različite cijene istog proizvoda

„Osobito su izražene razlike u cijenama voća i povrća, svježeg mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. Čak i na istoj lokaciji cijene mogu varirati i do 100 posto, najčešće zbog razlike u kvaliteti i podrijetlu proizvoda. Takve okolnosti zahtijevaju dodatne napore građana koji žele usporediti cijene, obići više prodajnih mjesta i ostvariti uštedu, a pritom kupiti sve što im je potrebno i to u barem zadovoljavajućoj kvaliteti“, objašnjavaju iz NHS-a.

Unatoč akcijskim cijenama proizvoda koje je NHS koristio za izradu ovogodišnje uskrsne košarice, prosječna obitelj trebat će posegnuti dublje u džep.

Bogatija košarica ove godine iznosi 435,12 eura, dok je lani iznosila 395,55 eura; srednja košarica iznosi 256,47 eura dok je lani iznosila  237,47 eura; skromna košarica iznosi 122,76 eura nasuprot lanjskih 116,60 eura.

Tako je bogatija košarica u godinu dana poskupjela 10 posto, srednja 8 posto, a skromna 5 posto.

Sadržaj blagdanskog stola NHS prati od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka. Blagdanska potrošačka košarica razlikuje se po vrsti mesa i ribe te uvrštenosti i količini pojedinih kategorija proizvoda, kao što su vrste kolača, slatkiši, grickalice i pića, ali i po kvaliteti i podrijetlu.

U bogatijoj košarici nalaze se skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, teletina, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe (točnije srdela) i sušena lopatica.

Za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine, u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš.

„Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i razna pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana i vrlo skromnom piću“, objašnjavaju iz NHS-a, dodajući kako ta košarica podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje kvalitete.