Iz EGSO-a – Kvaliteta zapošljavanja i radnih uvjeta

EGSO je iznio jasnu poruku: umjetna inteligencija trebala bi rad u Europi učiniti sigurnijim, pravednijim i ispunjenijim. U svojem nedavno donesenom mišljenju „Kvaliteta u zapošljavanju i radnim uvjetima” (SOC/850) Odbor opisuje kako umjetna inteligencija može pomoći ljudima, a ne ih zamijeniti ili ugroziti.

Prije glasovanja o usvajanju, izvjestiteljica Nicoletta Merlo iznijela je bit te vizije navodeći:

„Potrebna nam je transparentna umjetna inteligencija, odgovorna uporaba podataka i uključenost radnika kako bismo se suočili s rizicima kao što je smanjena autonomija”, dodajući da je „socijalni dijalog ključan za postizanje ravnoteže između inovacija i prava radnika.'

Umjetna inteligencija kao alat za sigurnija i bolja radna mjesta

EGSO ističe da umjetna inteligencija može promijeniti radni vijek na bolje kada se razvije i primjenjuje na način da su u središtu prava ljudi. Od sprečavanja nesreća na radnom mjestu do smanjenja ponavljajućih ili opasnih zadataka, umjetna inteligencija nudi nove mogućnosti za zaštitu zdravlja radnika i poboljšanje svakodnevnih uvjeta. U mišljenju se naglašava kako se te koristi ostvaruju samo ako tehnologija poštuje načelo ljudske kontrole i doprinosi gospodarskoj, socijalnoj i ekološkoj održivosti.

Dobro osmišljeni UI sustavi mogu pomoći poduzećima i radnicima da učinkovitije organiziraju svoje vrijeme. Odbor napominje kako digitalni alati mogu otvoriti vrata boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života, većoj fleksibilnosti i jednostavnijem planiranju za radnike. Kako bi to funkcioniralo, poduzećima je potreban kapacitet za upravljanje novim tehnologijama, a radnici moraju biti uključeni u ranoj fazi postupka. U mišljenju se naglašava da produktivnost i dobri radni uvjeti idu ruku pod ruku: tehnološki napredak trebao bi ojačati oboje.

Razumijevanje potreba za vještinama sutrašnjice

Umjetna inteligencija preoblikuje europsko tržište rada, a EGSO vidi veliku mogućnost u korištenju informacija o tržištu rada koje se temelje na umjetnoj inteligenciji ‑ kako bi shvatio koje će vještine biti potrebne u budućnosti. Ti uvidi mogu povećati učinkovitost sustava osposobljavanja i pomoći radnicima da se snađu u promjenama u svojim zanimanjima. Digitalna pismenost, sposobnosti rješavanja problema i socijalne vještine i dalje su ključni. Odbor tvrdi da su prekvalifikacija i cjeloživotno učenje ključne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da svi mogu imati koristi od digitalne tranzicije.

Istodobno se u mišljenju ističu jasni rizici kad se umjetna inteligencija uvede bez odgovarajućih zaštitnih mjera. Radnici se mogu suočiti s povećanim radnim opterećenjem, smanjenom autonomijom ili novim oblicima stresa povezanima sa stalnim praćenjem ili netransparentnim automatiziranim odlukama.

EGSO ustraje u tome da ti rizici jasno spadaju u obveze poslodavaca u okviru zakonodavstva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu te da se moraju sustavno rješavati, među ostalim rodno osjetljivim pristupima i zaštitom od svih oblika uznemiravanja, uključujući digitalno uznemiravanje.

Transparentnost, pravednost i pouzdani sustavi

UI sustavi koji utječu na rad moraju biti transparentni i objašnjivi. Radnici imaju pravo razumjeti kako se donose odluke koje utječu na njihovu karijeru i po potrebi osporiti te odluke. EGSO upozorava da pristrani ili diskriminirajući algoritmi mogu učvrstiti nejednakosti, ali napominje i da dobro osmišljena umjetna inteligencija ‑ može pomoći u utvrđivanju i smanjenju već postojeće diskriminacije. Povjerenje raste kada su sustavi otvoreni, pravedni i odgovorni.

Algoritamsko upravljanje često se oslanja na opsežno prikupljanje podataka. U mišljenju se poziva na stroga ograničenja kako bi se osiguralo da praćenje ostane razmjerno i da se njime poštuje dostojanstvo radnika. Emocionalno praćenje, biometrijski nadzor ili uporaba podataka u nenamjerne svrhe trebali bi biti strogo ograničeni.

Jasne zaštitne mjere i otvorena komunikacija ključni su za održavanje povjerenja kako radna mjesta postaju digitalnija.

Snažna uloga socijalnog dijaloga

Jedna od najsnažnijih poruka mišljenja je središnja uloga socijalnog dijaloga. EGSO pokazuje da rano uključivanje radnika i njihovih predstavnika dovodi do boljih rezultata, jednostavnije provedbe i šireg prihvaćanja alata umjetne inteligencije. U cijeloj Europi već postoje primjeri u kojima sindikati, poslodavci i radnici pregovaraju o tome kako bi trebalo uvesti tehnologiju, kako se podaci mogu upotrebljavati i kako se prava mogu zaštititi. Ti pristupi pomažu u postizanju pravednosti i održivosti digitalnih inovacija.

Mala poduzeća i mikropoduzeća ‑ okosnica su gospodarstva EU-a, ali se često suočavaju s većim preprekama u uvođenju umjetne inteligencije. U mišljenju se poziva na donošenje mjera potpore kako bi im se pomoglo u snalaženju u složenim tehnologijama bez povećanja nejednakosti između velikih i malih poduzeća. EGSO također naglašava važnost rješavanja pitanja rodne i generacijske dimenzije te dimenzije invaliditeta kako bi se osiguralo da umjetna inteligencija doprinosi uključivanju, a ne širenju jaza.

Prema digitalnoj budućnosti usmjerenoj na čovjeka

Ovim mišljenjem EGSO iznosi jasnu viziju: digitalna tranzicija Europe trebala bi ojačati prava radnika, povećati gospodarsku otpornost i poboljšati kvalitetu radnih mjesta. Umjetna inteligencija može dovesti do znatnog povećanja produktivnosti i dobrobiti, ali samo ako je provedba transparentna, uključiva i čvrsto utemeljena na socijalnom dijalogu.

mh

Izvor: How the EESC wants AI to improve Europe’s working life

#EESC