Nova ekonomska pravila – povratak na mjere rezanja?
Reforma ekonomskih pravila EU-a, koju je danas predložila Europska komisija, omogućit će povratak mjera rezanja i spriječiti klimatske mjere, osim ako ne dođe do promjena do mjeseca prosinca. Sadašnja pravila, koja ograničavaju proračunske deficite država članica na 3% BDP-a i dug na 60% BDP-a, suspendirana su od 2020. godine kako bi se riješile ekonomske posljedice pandemije.
Obustava tih pravila će završiti 2024. godine, a današnji prijedlozi bi značili kako će od sljedeće godine svaka država članica s deficitom iznad 3% morati napraviti minimalnu fiskalnu prilagodbu od 0,5% BDP-a godišnje.
Budući da 10 država članica* ima deficit iznad 3%, to će značiti da će sljedeće godine morati početi donositi odluke o smanjenju potrošnje, a to riskira otvaranje puta natrag ka štednji/rezanju.
Države članice koje prijeđu prag od 3% ili 60% također će morati osigurati da rast nacionalne neto potrošnje ostane ispod srednjoročnog rasta proizvodnje.To će stvoriti dodatni pritisak na države članice na smanjenje potrošnje.
Pravila će značiti kako države članice ne mogu ispuniti ciljeve EU-a za ulaganja u zeleno i digitalno gospodarstvo za više i bolja radna mjesta.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) poziva na promjene koje bi jamčile nemogućnost ponovnog uvođenja mjera rezanja. Umjesto toga, ETUC poziva na uvođenje 'zlatnog pravila javnih ulaganja', uz osiguranje odgovarajuće razine tekuće potrošnje, čime bi se osiguralo da neto javna ulaganja budu isključena iz pravila uravnoteženog proračuna.
EU bi također trebao graditi na svom Instrumentu za oporavak i otpornost i proširiti europski fiskalni kapacitet kako bi osigurala državama članicama mogućnost ulaganja u razmjeru potrebnom za zelene i digitalne gospodarske prijelaze.
“Rizik od povratka štednji danas se povećao“, naglasila je glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch te dodala: „Većina država članica mogla bi biti prisiljena znatno smanjiti potrošnju od sljedeće godine kako bi ispunila nova pravila o dugu i deficitu. To bi značilo manje radnih mjesta, niže plaće, manje javnih usluga i veće siromaštvo. Reforma ekonomskih pravila EU-a odavno se čeka, ali ovi prijedlozi su daleko od promjene koja ide u korist ljudi. U osnovi, Europa će imati pravila koja riskiraju davanje prioriteta rezovima i štednji umjesto ulaganja i rasta.
Ne može postojati bolji dokaz štetnosti ovih pravila od činjenice da će spriječiti države članice u postizanju ciljeva EU-a za ulaganja u zeleno i digitalno gospodarstvo. EU mora osigurati da države članice mogu jamčiti dostatna ulaganja i tekuću potrošnju – moramo graditi bolnice i škole i plaćati medicinske sestre i učitelje koji će u njima raditi. Ključno je da sve države članice mogu izvršiti ta ulaganja i potreban nam je snažan fiskalni kapacitet EU-a kako bismo izjednačili uvjete kada su u pitanju ulaganja.”
Bilješke
*Italija, Mađarska, Rumunjska, Malta, Španjolska, Francuska, Latvija, Belgija, Poljska, Češka
