UI kontrolira tko koliko radi, kako će se to odraziti na ljude? 'Nedostaje nam edukacije i znanja'
Izvor: TPORTAL.HR
OPTIMIZACIJA PROCESA
U Hrvatskoj već 22.000 osoba izloženo je radu pod algoritmima, dok se postotak radnika u EU penje na 42,3 posto. Pritom ni poslodavci, ni radnici nisu upoznati s pozitivnim i negativnim implikacijama takvog rada. Stoga je na tu temu organiziran okrugli stol na kojem se raspravljalo o etičnoj i ljudskoj kontroli umjetne inteligencije, ali i edukaciji svih dionika procesa, kako ne bi došlo do narušavanja radnih i ljudskih prava
Umjetna inteligencijasvuda je oko nas. Iako se ova rečenica često smatra floskulom, ona sve više postaje realnost. Implikacije UI-ja su toliko velike da ona utječe i na to tko će koliko dugo i što raditi, a nerijetki su poslodavci koji podatke, koje je prikupila umjetna inteligencija, koriste za procjenu učinaka svojih zaposlenika, pa čak i za zapošljavanje, odnosno raskidanje ugovora o radu.
Jasno, najznačajnija implikacija UI-ja u poslovanju jeoptimizacija procesa i prebacivanje svih onih repetitivnih, manualnih poslova u rukealgoritama. No, pitanje je kako to utječe na ljude, od poslodavaca pa sve do radnika.
Upravo je tim povodom Ured za socijalno partnerstvo organizirao okrugli stol pod nazivom "Kod koji upravlja životima - demokratska kontrola algoritama na tržištu rada u Hrvatskoj".
Susret predstavnika vlasti, poslodavaca, sindikata i akademske zajednice poslužio je kao podsjetnik daživimo u vremenu velikih tehnoloških promjena o kojima mnogi ljudi nisu educirani. Samim time teško mogu ostvarivati svoja prava ili ispunjavati zadaće i obveze.
Najviše je riječi bilo o platformskom radu, koji je u domaćem zakonodavstvu definiran još 2021. godine. S obzirom na to da je riječ o jedinstvenom obliku "rada na daljinu" radni zadaci i obveze, kao i kvalitativno mjerenje obavljenog posla prepušteno je algoritmima, koji između ostalog i ocjenjuju zaposlenike.
"Uz mali broj nezaposlenih, 70 posto poslodavaca UI i algoritamski rad vide kao prednost uposlovanju. Neki alati su napredniji iz mjeseca u mjesec, ali sve tranzicije moraju biti uravnotežene s čovjekom. Digitalna tranzicija mora služiti tome da kvaliteta i dostojanstvo života budu očuvani.
Prilike su te dakako isprogramiramo algoritme, tako će oni raditi. Ako isprogramiramo da je radno vrijeme osam sati, onda neće biti osam sati i jednu minutu. Algoritam ne vidi neke ljudske vrijednosti. On neće honorirati da ste tu pet godina, da ste mentorirali kolege itd. ili da imate privatnih problema, zato je tu bitan ljudski nadzor", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ivan Vidiš.
UI u poslovanju visokorizičan
Zbog toga je u lipnju 2024. godine na snagu stupila europska uredba o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koja propisuje način na koji se kontrolira utjecaj umjetne inteligencije na svakodnevni život, ali i njen utjecaj na privatni i poslovni život. Kako je pojasnila Andrea Čović Vidović iz Predstavništva EK u Zagrebu, uredba je podijelila alate umjetne inteligencije u četiri kategorije, a time i propisala četiri način nadzora. UI na tržištu rada spada među visokorizične.
"UI za selekciju i rangiranje kandidata, algoritmi za učinkovitost, UI za praćenje učinkovitosti putem kamera, praćenjem glasa i ponašanja, profiliranje radnog rizika zaposlenika, procjena kreditne sposobnosti, ocjenjivanje rada, sve su to alati visokog rizika za čovjeka i društvo.Uredba propisuje obvezan ljudski nadzor, transparentnost kriterija i analizu djelovanja. Od kolovoza 2026. godine uredba stupa na snagu u pitanju tržišta rada, obrazovanja i javnih usluga. To znači da se poslodavci moraju prilagoditi", istaknula je Čović Vidović.
Pritom je naglasila da čak 80 posto sustava UI nije regulirano uredbom, jer oni spadaju u skupinu niskorizičnih, odnosno ne ostavljaju značajnije posljedice po ljudsko i društveno dostojanstvo.
