Europski gospodarski i socijalni odbor - EGSO

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo Europske unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). Taj Odbor na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina iz 28 zemalja članica EU i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva.

Trenutno EGSO ima 350 članova - predstavnika država članica. Članove predlažu vlade država članica, a imenuje ih Vijeće Europske unije na obnovljivi mandat od pet godina. Članovi se redovito sastaju na radnim sastancima u Bruxellesu. Pripadaju trima skupinama: poslodavcima (skupina I), radnicima (skupina II) i predstavnicima različitih interesnih grupa (skupina III; npr. poljoprivrednici, potrošači, znanstvenici, nastavnici, ekološki pokreti i sl.).

  • Njemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija imaju po 24 člana
  • Španjolska i Poljska po 21
  • Rumunjska ima 15 članova
  • Belgija, Grčka, Nizozemska, Portugal, Austrija, Švedska, Češka Republika, Mađarska i Bugarska imaju po 12 članova
  • Hrvatska, Danska, Irska, Finska, Litva i Slovačka imaju po 9 članova
  • Latvija i Slovenija imaju po 7 članova
  • Estonija ima 6 članova
  • Luksemburg, Cipar i Malta imaju 5 članova

EGSO savjetuje Europsku komisiju, Vijeće EU-a te Europski parlament u zakonodavnom postupku u određenim područjima nadležnosti EU-a. U nekim su ga područjima, u kojima to predviđa Ugovor o EZ-u, zakonodavne institucije obvezne konzultirati, a u nekima to mogu učiniti iako nisu obvezne.

U sljedećim su se područjima Vijeće i Komisija obvezni savjetovati s EGSO-om prije donošenja odluka: poljoprivreda, sloboda kretanja osoba i usluga, promet i transeuropske mreže, neizravno oporezivanje, usklađivanje propisa glede unutarnjeg tržišta, zapošljavanje, socijalna politika, obrazovanje, javno zdravstvo, zaštita potrošača, industrijska politika, ekonomska i socijalna kohezija, istraživanje i razvoj, okoliš.

EGSO može donositi mišljenja i na vlastitu inicijativu o bilo kojoj temi. Sva se mišljenja prosljeđuje Parlamentu, Vijeću i Komisiji te objavljuju u Službenom listu EZ-a.

Temeljem Ugovora o suradnji koji je u rujnu 2001. EGSO potpisao s Komisijom utvrđeni su sljedeći prioriteti njegovog djelovanja:

  • sudjelovanje u donošenju odluka i oblikovanju politike u Zajednici,
  • stvaranje formalne platforme za sudjelovanje građanskog društva država članica u EU-u,
  • razvijanje dijaloga s organizacijama građanskog društva u državama i regijama izvan Zajednice te stvaranje zajedničkih tijela s njima.

Taj dijalog s državama izvan EU-a odvija se u sklopu zajedničkih savjetodavnih odbora, kontaktnih grupa, odbora za praćenje, okruglih stolova te konferencija, seminara i posjeta.

Dijalog s Hrvatskom odvijao se u sklopu Zajedničkog savjetodavnog odbora EU - RH.

Zajednička tijela EGSO-a i država kandidatkinja za cilj imaju jačanje civilnog društva u državi kandidatkinji te pomoć u približavanju EU-u. U tu svrhu oni: upućuju preporuke relevantnim tijelima u državi kandidatkinji i EU-u (Vlada, Vijeće za pridruživanje, EP, EK); promiču dijalog i suradnju između ekonomskih i socijalnih interesnih skupina u EU-u i državi kandidatkinji o svim ekonomskim i socijalnim aspektima ulaska zemlje u EU; potiču javne rasprave; jačaju civilno društvo u državama kandidatkinjama, itd.

Za te vanjskopolitičke aktivnosti zadužen je pododbor EGSO-a za vanjske poslove (REX), a osim tog pododbora rad EGSO-a odvija se u daljnjih 5 pododbora za: EMU i ekonomsku i socijalnu koheziju (ECO); Jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju (INT); Promet, energetiku, infrastrukturu i informacijsko društvo (TEN); Zapošljavanje, socijalna pitanja (SOC) te Poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT).

Trenutačni predsjednik EGSO-a je Georges Dassis.

Hrvatski predstavnici u EGSO-u:

Skupina I. - poslodavci

  1. Violeta Jelić, Hrvatska obrtnička komora
  2. Dragica Martinović Džamonja, Hrvatska gospodarska komora
  3. Davor Majetić, Hrvatska udruga poslodavaca

Skupina II. - radnici

  1. Marija Hanževački, Nezavisni hrvatski sindikati
  2. Anica Milićević Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske
  3. Vilim Ribić, Matica hrvatskih sindikata

Skupina III. – različiti interesi

  1. Lidija Pavić Rogošić, Odraz
  2. Marina Škrabalo, GONG
  3. Toni Vidan, Zelena akcija

Više o Europskom gospodarskom i socijalnom odboru možete saznati na www.eesc.europa.eu