Europska konfederacija sindikata

1. CILJEVI EKS-a

Europska konfederacija sindikata (EKS) ujedinjuje sindikate na europskoj razini. Njen je cilj staviti socijalnu Europu u središte političkih prioriteta Europe. Aktivna je u ključnim područjima za svijet rada u EU i izvan nje.

EKS brani osnovne socijalne vrijednosti kao što su solidarnost, jednakost i kohezija. Traži dobar kvalitetan rad, jednak tretman za sve, socijalnu zaštitu i uključivanje te dostojan životni standard. Europski sindikalni pokret protivi se svim oblicima isključivanja i socijalne nepravde i inzistira na potrebi savjetovanja i informiranja radnika o svim pitanjima koja utječu na njihove profesionalne i svakodnevne živote.

Europsko proširenje, povećana neovisna gospodarstva, povećana mobilnost radnika i događanja vezana uz energetske i klimatske promjene drastično su promijenili okružje u kojemu djeluju europski sindikati. Europske su zemlje suočene sa problemima i izazovima i zbog toga je sve više i više važna zajednička europska akcija. Kako bi sačuvali moć kolektivnog pregovaranja i rada za pravičnije i pravednije društvo, sindikati moraju imati jedan glas i koordinirati aktivnosti na europskoj razini.

Do danas EKS ima različita oruđa na raspolaganju: europski socijalni dijalog, pritisak na donositelje odluka na europskoj razini kako bi utjecali na zakonodavstvo EU i mobilizacija velikih dimenzija.

2. PRIORITETI EKS-a: VEĆA EUROPA… VEĆA SOCIJALNA EUROPA

EKS traži Europsku uniju jake socijalne dimenzije koja prioritet daje interesima i dobrobiti radnih žena i muškaraca, koja promiče socijalnu pravdu i bori se protiv isključenja i diskriminacije.

To uključuje:

  • Pravo na dobre kvalitetne poslove;
  • Pravo na visoku razinu socijalne zaštite;
  • Ravnopravnost spolova;
  • Jednake mogućnosti za sve;
  • Socijalnu inkluziju i koheziju;
  • Pravo na zdravlje i sigurnost na radu;
  • Pravo na slobodno kretanje za europske radnike, zajedno sa jednakim tretmanom i socijalnom zaštitom;
  • Pravo na usluge od općeg interesa, koje su pristupačne svima;
  • Europske standarde koji harmoniziraju nacionalno socijalno zakonodavstvo prema boljem i promiču koheziju i pravedan tretman;
  • Aktivnu politiku o energetskim i klimatskim pitanjima ;
  • Promicanje načela europskog socijalnog modela u drugim dijelovima svijeta.

Cilj je EKS-a postići europski sustav industrijskih odnosa koji priznaje transnacionalna sindikalna prava, jamči snažniju ulogu socijalnih partnera u određivanju i nadgledanju gospodarske, socijalne i politike zapošljavanja i razvija sindikalne kapacitete za zastupanje radnih ljudi na europskoj i nacionalnoj razini.

3. AKTIVNOSTI EKS-a

EKS jedini je socijalni partner koji predstavlja radnike na europskoj razini. Sporazum iz Maastrichta (1992) jamči taj službeni status. Zajedno sa poslodavcima, uključen je u savjetovanja u područjima kao što su zapošljavanje, socijalni odnosi, makroekonomske, industrijske i regionalne politike. Utjecaj EKS-a, a u ime sindikata u Europi, je stvaran.

EKS predstavlja radnika u okviru europskog socijalnog dijaloga

Europski socijalni dijalog u središtu je upravljanja EU. On omogućuje europskim socijalnim partnerima da značajno doprinose određivanju europskih socijalnih standarda. Čvrsto ugrađen u europske sporazume, on je osnovni element Europskog socijalnog modela.

Europski socijalni dijalog dovodi za stol predstavnike sindikalnih i poslodavačkih organizacija. On stvara okvir za rasprave, pregovore i zajedničke akcije koje poduzimaju europski socijalni partneri. Temeljem sporazuma iz 1991. godine između EKS-a, Saveza europskih poslodavačkih i industrijskih federacija (UNICE) – danas Business Europe – i Europskog centra poduzeća sa javnim udjelom (CEEP), i njegovog uključenja u Sporazum Europske zajednice, socijalni partneri pregovarali su i potpisali tri okvirna sporazuma, koja su pretočena u nacionalna zakonodavstva putem direktiva EU:

  • Roditeljski dopust (1995.)
  • Povremeni rad (1997.)
  • Rad na određeno vrijeme (1999.)

Od tada su europski socijalni partneri zaključili novu generaciju „samostalnih“ sporazuma u kojima socijalni partneri sami preuzimaju odgovornost za primjenu mjera na nacionalnoj, sektorskoj i razini poduzeća:

  • Telework (2002.)
  • Stres povezan sa radnim mjestom (2004.)
  • Uznemiravanje i nasilje na poslu (2007.)

Socijalni su partneri također usvojili dva okvira aktivnosti:

  • Okvir aktivnosti za razvoj cjeloživotnih kompetencija i kvalifikacija (2002.)
  • Okvir aktivnosti o jednakosti spolova(2005.)

Na razini europskog sektorskog socijalnog dijaloga socijalni su partneri osnovali vijeća u 35 različitih industrijskih sektora i usvojili 500 sektorskih zajedničkih dokumenata.

U svojem drugom zajedničkom Programu rada (2006.-2008.) europski socijalni partneri također zajednički rade u područjima kao što su politika tržišta rada, demografske promjene, mobilnost, migracije i neprijavljeni rad, kao i jačanje socijalnog dijaloga u novim državama članicama EU i zemljama kandidatkinjama za članstvo. Ova je aktivnost kulminirala 2007. godine kroz zajedničko stajalište o ključnim izazovima s kojima su suočena europska tržišta rada.

EKS podržava pravo radnika da znaju i mogu utjecati na politike i donošenje odluka u kompanijama koje djeluju u više od jedne države članice EU, na primjer, kroz europska radnička vijeća i postupke informiranja i savjetovanja. Europska radnička vijeća najnaprednije su strukture za sindikalno predstavljanje u multinacionalnim poduzećima.

EKS izgrađuje socijalnu Europu putem utjecaja na EU zakonodavstvo

EKS ima utjecaj na zakonodavstvo EU i politike kroz izravnu vezu sa institucijama: Europskim vijećem, Europskom komisijom i Europskim parlamentom.

Europsko vijeće i EU Predsjedništvo

Od 2001. godine EKS sudjeluje u godišnjim Tripartitnim socijalnim samitima, koji se održavaju svako proljeće kako bi se procijenio napredak EU Lisabonske strategije za razvoj i zapošljavanje. Samit okuplja europske socijalne partnere, čelnike vlada iz sadašnje i dvije buduće predsjedateljice EU i Komisiju.

Dva puta godišnje održavaju se sastanci između Vijeća EU za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), Europske središnje banke (ECB), Komisije i socijalnih partnera unutar okvira Makroekonomskog dijaloga (MED), osnovanog 1998. godine.

Europska komisija

Temeljem Sporazuma EZ-a Komisija se mora savjetovati sa europskim socijalnim partnerima o svim prijedlozima o zapošljavanju i socijalnoj politici u EU.

Europski parlament (EP)

EKS se povezuje sa zastupnicima EP-a kroz gotovo sve razine političkog djelovanja. EP ima moć suodlučivanja vezano uz socijalno zakonodavstvo tako da EKS ima vitalnu ulogu u predstavljanju europskih radnika i osiguravanju upoznavanja zastupnika EP-a sa sindikalnim stavom te da zastupnici EP-a imaju informacije koje ne bi dobili iz drugih izvora.

EKS mijenja stvari. Na primjer, kao rezultat EKS-ovog detaljnog izvješćivanja i suradnje sa zastupnicima EP-a, a što je bilo praćeno demonstracijama u Strasbourgu 2006. godine, Europski je Parlament glasovao u korist bitnih promjena u prijedlogu Direktive o uslugama, štiteći radnička prava i uvjete, kao i interese potrošača u EU.

Europski sud pravde (ESP)

EKS vrlo pozorno prati presude ESP-a, a naročito one koje se odnose na mobilnost radnika i njihova osnovna prava (kao što su slučajevi Viking, Laval i Rüffert).

EKS također koordinira sudjelovanje nacionalnih sindikata u nekoliko europskih savjetodavnih tijela, kao što su Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (CEDEFOP), Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA).

Europske mobilizacije širokih razmjera

Kako bi ojačali svoje zahtjeve EKS također mobilizira svoje članove putem europskih demonstracija:

  • 13. prosinca 2001. – Euro-demonstracije u Brusselsu s ciljem potpore Socijalne Europe i sudjelovanje EKS-a u Konvenciji o Ustavu EU;
  • 19. ožujka 2005. – Euro-demonstracije u Brusselsu pod nazivima „Više i bolja radna mjesta“, „Obrana Socijalne Europe“ i „Stop Bolkenstein“;
  • 14. veljače 2006. Euro-demonstracije u Strasbourgu, - „Usluge za ljude“;
  • 5. travnja 2008. – Euro-demonstracije u Ljubljani sa zahtjevima za većim plaćama i kupovnom moći. (35 predstavnika NHS-a sudjelovalo na ovim demonstracijama)

Ove Euro-demonstracije pokazuju snagu europskog sindikalnog pokreta. Takve masovne mobilizacije omogućuju da EKS pokaže kako sindikati mogu imati jedan glas i jesu socijalna snaga s kojom se mora računati.

EKS je gospodarski i politički igrač na svjetskoj sceni

EKS radi sa sindikalnim pokretima u zemljama i regijama koje su povezane sa EU, a u suradnji sa Međunarodnom konfederacijom sindikata - MKS (International Trade Union Confederation). Njegov je glavni cilj osigurati da poštivanje temeljnih radnih standarda i okvira za socijalnu skrb i razvoj budu uključeni u sve sporazume o udruživanju, a naročito u trgovinske ugovore EU.

EKS je u MKS-u prisutan kroz Paneuropsko regionalno vijeće (PERC). PERC je službeno osnovan 19. ožujka 2007. godine na osnivačkom kongresu u Rimu, a temeljem rezolucije koja je usvojena na osnivačkom kongresu MKS-a u studenom 2006. godine u Beču.

4. USTROJ I ORGANIZACIJA EKS-a

EKS se stalno povećavao od kada je osnovan 1973. godine i danas okuplja 83 nacionalne sindikalne središnjice (uključujući i NHS) u 36 zemalja i 12 europskih industrijskih federacija, te ukupno predstavlja više od 60 milijuna radnih žena i muškaraca u Europi. EKS također koordinira aktivnosti 42 međuregijska sindikalna vijeća (IRTUC) koji organiziraju suradnju između sindikata.

EKS je demokratska, nezavisna, pluralistička, ujedinjena organizacija koju su priznali EU, Vijeće Europe i Europska organizacija slobodne trgovine (EFTA) kao jedinu reprezentativnu sindikalnu multisektorsku organizaciju na europskoj razini.

Demokratska organizacija

EKS svoju politiku utvrđuje na potpuno neovisan načina na Kongresu i Izvršnom odboru.

Kongres EKS-a

Kongres EKS-a održava se svake četiri godine i najviše je tijelo EKS-a. Njegov je zadatak odrediti opću politiku organizacije. On uključuje delegate iz svih nacionalnih središnjica, Europskih industrijskih federacija i Odbora žena. Kongres izabire članove Izvršnog odbora, predsjednika, glavnog tajnika, dva zamjenika glavnog tajnika i četiri konfederalna tajnika.

Posljednji Kongres EKS-a održao se u Sevilli u svibnju 2007. godine, na kojemu je zaključeno kako EKS nastavlja sa svojim traženjima na pet glavnih područja: za europsko tržište rada, za socijalni dijalog, kolektivno pregovaranje i radničko sudjelovanje; za učinkovitije europsko gospodarsko i socijalno upravljanje i upravljanje okolišem, za snažniju EU i za snažnije sindikate i EKS.

Izvršni odbor EKS-a

Izvršni odbor EKS-a sastaje se četiri puta godišnje i u biti je ono parlament EKS-a, a u njemu su zastupljene sve udružene organizacije, uključujući i Odbor žena. Ukoliko je potrebno, odluke se mogu donijeti kvalificiranom dvotrećinskom većinom. Izvršni odbor usuglašava aktivnosti kojima se daje potpora zajedničkim sindikalnim zahtjevima i stajalištima. On također odlučuje o sastavu i mandatu delegacija koje sudjeluju u pregovorima sa europskim organizacijama poslodavaca te ocjenjuje njihove rezultate.

Upravno vijeće se sastaje osam puta godišnje i odlučuje o aktivnostima koje će se provesti kako bi se primijenile politike koje je usvojio Izvršni odbor.

Tajništvo EKS-a

Tajništvo čine:

  • Glavna tajnica – Bernadette Ségol
  • Dva zamjenika Glavnog tajnika – Józef Niemiec i Patrick Itschert
  • Četiri konfederalna tajnika – Judith Kirton-Darling, Claudia Menne, Veronica Anna-Maria Nilsson i Luca Visentini

Tajništvo je odgovorno za svakodnevne aktivnosti, ali i za odnose sa europskim institucijama i organizacijama poslodavaca. Temeljem Statuta EKS-a u Tajništvo moraju biti najmanje dvije žene.

Nacionalne sindikalne središnjice članice EKS-a

Institut EKS-a – Europski sindikalni institut za istraživanje, obrazovanje i zaštitu zdravlja na radu (ETUI-REHS).

Europska konfederacija sindikata osnovala je tri posebna odjela za područja socijalnog istraživanja, sindikalnog obrazovanja i zaštite zdravlja na radu. Oni zajedno čine Europski sindikalni institut za istraživanje, obrazovanje i zaštitu zdravlja na radu (ETUI-REHS).

Odjel za istraživanje istražuje socijalno-gospodarska pitanja i radne odnose. Osigurava poveznicu između europskih sindikata i akademske zajednice. On provodi i promiče nezavisna istraživanja o pitanjima od strateške važnosti za svijet rada. Također je povezan sa istraživačkim centrima u nekoliko europskih zemalja.

Odjel za obrazovanje osigurava EKS-u i udruženim organizacijama usluge obrazovanja i osposobljavanja na europskoj razini. Koordinira obrazovne aktivnosti za europske sindikalne dužnosnike i predstavnike. To im daje mogućnost učenja, razvijanja novih vještina, razmjenu europskih sindikalnih vrijednosti i prihvaćanja europske perspektive o trenutačnim sindikalnim pitanjima.

Odjel za zaštitu zdravlja na radu promiče visoku razinu zaštite zdravlja na radu na radnom mjestu u Europi. On nadgleda izradu, usklađivanje i primjenu europskog zakonodavstva iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja.

Više o Institutu – www.etui-rehs.org