Primjena strategije umjetne inteligencije: Izgradnja pouzdane umjetne inteligencije može biti konkurentska prednost Europe

Na svojoj plenarnoj sjednici u siječnju, Europski gospodarski i socijalni odbor podržao je Strategiju primjene umjetne inteligencije Europske komisije, koja nastoji premjestiti umjetnu inteligenciju iz istraživanja i pompe u stvarnu upotrebu u poslovanju i javnim uslugama.

Promičući pristup „umjetna inteligencija na prvom mjestu“, Strategija primjene umjetne inteligencije potiče tvrtke EU-a i javni sektor da prilikom donošenja strateških odluka uvijek prvo razmotre rješenja umjetne inteligencije.

Međutim, Europa znatno zaostaje za Sjedinjenim Državama i Kinom, koje ulažu velika sredstva u razvoj umjetne inteligencije,  i svi se slažu kako EU kasni za pregovaračkim stolom i sporo razvija umjetnu inteligenciju u velikim razmjerima.

Sada se suočava s dvostrukim izazovom ubrzavanja inovacija, a istovremeno osigurava usklađenost sustava umjetne inteligencije s europskim vrijednostima i regulatornim standardima.

Tijekom plenarne rasprave s Europskom komisijom i stručnjacima za umjetnu inteligenciju, prije donošenja mišljenja EGSO-a o strategiji, EGSO je naglasio da umjetna inteligencija mora biti pouzdana, transparentna i usmjerena na čovjeka. Konkurentska prednost Europe leži u pristupu umjetnoj inteligenciji koji uzima u obzir i tehnološki napredak i zaštitu ljudskog dostojanstva, prava radnika i temeljnih sloboda.

SPORA PRIMJENA UMJETNE INTELIGENCIJE U EUROPI

Otvarajući raspravu, predsjednik EGSO-a, Seamus Boland, rekao je: „Kako se umjetna inteligencija brzo razvija, Europa si ne može priuštiti fragmentirane pristupe ili nejednake kapacitete među državama članicama i sektorima. Jaz između tehnoloških inovacija i praktične primjene još je uvijek značajan i moramo se njime zajednički pozabaviti.“

Lucilla Sioli, direktorica Ureda za umjetnu inteligenciju pri Europskoj komisiji, rekla je kaka spor napredak u provedbi upravljanja u državama članicama riskira potkopavanje razvoja pouzdane i usklađene umjetne inteligencije: „Pozivamo države članice na revidiranje svojih strategija umjetne inteligencije i usklade ih s vizijama i ambicijama Strategije primjene umjetne inteligencije.“

 Infrastruktura umjetne inteligencije je skupa i javni sektor ne može sam podnijeti taj teret. Za razliku od SAD-a, Europi nedostaju usporediva privatna ulaganja. „Inicijativa 'gigatvornice umjetne inteligencije' ima za cilj uključiti privatni sektor, a očekuje se da će tvrtke pokriti oko trećinu ukupnih troškova“, rekla je gđa Sioli.

EGSO POZIVA NA BRZU I UKLJUČIVU PRIMJENU POUZDANE  UMJETNE INTELIGENCIJE 

U svom mišljenju, EGSO poziva na brze i konkretne mjere za ubrzanje primjene umjetne inteligencije diljem EU-a, posebno za mala i srednja poduzeća i poduzeća u rastu. Poziva na jednostavniji pristup financiranju, lakše administrativne zahtjeve i jasnija pravila o intelektualnom vlasništvu, uz jače regionalne ekosustave umjetne inteligencije izgrađene na europskim centrima za digitalne inovacije i uključivanje ključnih sektora poput financija, turizma i e-trgovine.

Odbor također naglašava potrebu za održivim ulaganjem u vještine umjetne inteligencije, proporcionalnom i jasnom regulacijom, uključivim upravljanjem te dugoročnim financiranjem i strateškom javnom nabavom u okviru proračuna EU-a za razdoblje 2028. – 2034. kako bi se ojačao europski ekosustav umjetne inteligencije, konkurentnost i digitalni suverenitet.

Izvjestitelj ovog mišljenja, Rudolf Kolbe, istaknuo je nekoliko elemenata koje EGSO smatra relevantnima za provedbu Strategije primjene umjetne inteligencije: „Upravljanje mora biti uključivo i usmjereno na provedbu, te uključivati civilno društvo od samog početka. Uvjereni smo da bi ciljane mjere, na primjer u zdravstvu, industriji i građevinarstvu, kao i u sigurnosti, mogle stvoriti stvarnu potražnju za europskim rješenjima. EU treba pouzdana ulaganja i praktičnu podršku malim i srednjim poduzećima, uključujući i putem centara za iskustvo u području umjetne inteligencije. Pismenost u području umjetne inteligencije mora biti jasno definirana i poučavana u praksi.“

Suizvjestitelj, Miroslav Hajnoš, rekao je: „Umjetna inteligencija često se predstavlja kao izazov za tržište rada, javne usluge i javno povjerenje, ali u Europi se mora jasno shvatiti kao alat, a ne kao cilj sam po sebi. Primjena umjetne inteligencije ne smije se dogoditi bez odgovarajućeg uključivanja onih koji predstavljaju sve ljude – socijalni partneri, radnici, mala i srednja poduzeća i civilno društvo moraju biti aktivno uključeni u donošenje odluka. Samo uključivim upravljanjem umjetna inteligencija može postati pokretač rasta, uključivosti i boljih javnih usluga, a ne izvor novih nejednakosti.“

Andrea Renda iz Centra za europske političke studije (CEPS) upozorio je na univerzalni pristup, tvrdeći da se umjetna inteligencija ne bi trebala identično replicirati u svim regijama i sektorima, već bi se trebala razvijati putem centara izvrsnosti za specifične vrste umjetne inteligencije. Europa, upozorio je, trebala bi izbjegavati zamjenu ovisnosti o pružateljima usluga u oblaku ovisnošću o velikim podatkovnim centrima.

„Umjetna inteligencija na prvom mjestu ne bi trebala značiti samo EU“, rekao je g. Renda, naglašavajući kako se digitalni suverenitet mora pragmatično provoditi.

INICIJATIVA ZA GRANIČNU UMJETNU INTELIGENTNOST – PRILIKA EU-a ZA IZGRADNJU NAPREDNIH MODELA UMJETNE INTELIGENCIJE USKLAĐENIH S VRIJEDNOSTIMA EU-a

Max Reddel, direktor za naprednu umjetnu inteligenciju u Centru za buduće generacije, pohvalio je naglasak EGSO-a na izgradnji suverenih europskih kapaciteta umjetne inteligencije i izbjegavanju ovisnosti o stranim sustavima umjetne inteligencije, uključujući neeuropske granične modele.

„Brojke govore priču: ChatGPT ima 800 milijuna korisnika tjedno. Najbolji europski modeli? „U malim milijunima“, rekao je g. Reddel, upozoravajući da taj jaz stvara konkretne rizike, uključujući krađu podataka, ograničenja usluga i nepovoljne uvjete trgovine.

Istaknuo je inicijativu za graničnu umjetnu inteligenciju u Strategiji primjene umjetne inteligencije kao ključni korak prema omogućavanju Europi da izgradi napredne modele umjetne inteligencije na vlastitim temeljima. Cilj inicijative je podržati razvoj graničnih modela - velikih sustava opće namjene koji mogu poduprijeti sektorske primjene poput zdravstva ili financija, gdje se Europa još uvijek uvelike oslanja na američke i kineske modele. Očekuje se da će se, najavljeno od strane Francuske, Njemačke i Europske komisije, kombinirati javno i privatno financiranje kako bi se razvili modeli koji su ne samo sposobniji, već i pouzdaniji i usklađeni s europskim vrijednostima.

„Umjetna inteligencija koja je pouzdana, transparentna i usmjerena na ljude konkurentska je prednost Europe“, rekao je g. Reddel. „Snaga Europe je pouzdanost. Gradimo tehnologiju koja se ne kvari. ASML-ovi litografski strojevi. Airbusovi zrakoplovi. Tehnologije toliko precizne i pouzdane da predvodimo na tim tržištima. To možemo replicirati i u umjetnoj inteligenciji.“

mh 

Izvor: https://www.eesc.europa.eu/en/news-media/press-releases/apply-ai-strategy-building-trustworthy-ai-can-be-europes-competitive-advantage