Glavni algoritam poslodavaca je profit!
Umjetna inteligencija ne smije ocjenjivati i nadzirati radnike
ZAGREB, 7. listopada 2025. – Svjetski dan dostojanstvenog rada obilježen je danas raspravom o utjecaju umjetne inteligencije na dostojanstvo rada te usklađivanju tehnološkog napretka sa zaštitom temeljnih ljudskih prava, kolektivnim pregovaranjem i socijalnim dijalogom u Hrvatskoj. Događanje su organizirali Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) s ciljem poticanja rasprave o dostojanstvenom radu u eri umjetne inteligencije.
„Zbog korištenja umjetne inteligencije nestat će mnogi poslovi, ali umjetna inteligencija stvara nova zanimanja i prilike koje do jučer nisu postojale. Danas se umjetna inteligencija većinom koristi kao pomoć pri radu, ali na današnji dan želimo iskazati zabrinutost da će se umjetna inteligencija upotrebljavati kao orwellovski nadzor nad radnicima, ugrožavajući time njihovu privatnost, slobodu i dostojanstvo“, istaknuo je Dražen Jović, predsjednik NHS-a i dodao da NHS ima svog predstavnika u radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije i želi da glas radnika i sindikata bude jasno i snažno zastupljen u oblikovanju javnih politika i zakona.
Dražen Jović
Foto: NHS
Sedina Dubravčić, zamjenica pučke pravobraniteljice, istaknula je kako je Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije s pripadajućim akcijskim planom trenutno u izradi.
„Resorno Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije radi i na provedbenom zakonu Uredbe o umjetnoj inteligenciji koja će biti izravno primijenjena početkom iduće godine. Zakonom će se regulirati imenovanje tijela za nadzor tržišta koje će nadzirati visokorizične sustave umjetne inteligencije. Cijeli proces izrade zakonskog rješenja i Nacionalnog plana trebao bi biti dovršen najkasnije do kraja ove ili početkom iduće godine“, kazala je Dubravčić.
Foto: NHS
Telekom i IT poslodavci prednjače u upotrebi umjetne inteligencije u raznim procesima praćenja rada radnika. Stoga je Vesna Mamić, predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija, naglasila da traže zakonsko reguliranje korištenja umjetne inteligencije u radnim odnosima, jer je to preozbiljno pitanje da bi ovisilo samo o kolektivnom pregovaranju i volji poslodavaca.
„Tražimo da se umjetna inteligencija u radnim odnosima koristi isključivo kao pomoć u radu i edukaciju, a da se jasno zabrani korištenje umjetne inteligencije za praćenje rada radnika, procjenu učinka, ocjenjivanje i profiliranje radnika u svrhu zapošljavanja, napredovanja ili otkaza. Upravo to prekomjerno prikupljanje podataka, koje različitim algoritmima analizira i zaključuje ne samo što govorimo, nego i što mislimo i kako radimo, narušava dostojanstvo, slobodu i ljudska prava“, naglasila je Vesna Mamić, predsjednica HST-a, dodajući kako je glavni algoritam poslodavaca profit.
Lucijan Carić, informacijski stručnjak, naveo je kako umjetna inteligencija nije jedna koherentna tehnologija, već skup tehnologija s različitim mogućnostima, tehnološkom podlogom te načinom pristupa i obrade podataka i informacija.
„Trenutno nam se umjetna inteligencija čini kao mitska tehnologija, ali za 5 do 10 godina to će biti nešto normalno što ćemo prihvaćati i koristiti u svakodnevnom životu. Najveći je izazov što tehnologije idu ispred legislative i ne vidim način kako bismo se mogli zaštititi od razvoja umjetne inteligencije“, kazao je Carić.
Profesor Zvonimir Galić, predstojnik Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta, kazao je da će umjetna inteligencija srednjoročno vjerojatno snažno promijeniti tržište rada. „Ona predstavlja prijetnju postojećim radnim mjestima, pri čemu će poslovi nestati i morat ćemo se dodatno educirati, dok će neka radna mjesta biti dehumanizirana. Međutim, korištenje umjetne inteligencije pruža nam priliku da vodimo produktivnije živote, radeći manje dosadne poslove i imajući više slobodnog vremena, a hoće li prevladati prijetnje ili prilike, ovisi o tome za što ćemo se uspjeti izboriti“, pojasnio je prof. Galić.
Darije Hanzalek, predsjednik Sindikata grafičara i medija, kazao je kako sindikati nisu protiv razvoja tehnologija koje su na dobrobit ljudi i društva.
“Problemi nastaju kada se nove tehnologije uvode radi povećanja moći elita, kapitala i profita, odnosno nastojanja poslodavaca da maksimalno iskoriste radnike. Tada se javljaju opasnosti obrnutih trendova s negativnim učincima i dehumanizacijom radnih odnosa, što uključuje gubitak osjećaja svrhe i dobrobiti na poslu te rizike za mentalno i fizičko zdravlje. U korelaciji novih tehnologija i rada, moramo voditi računa da u središtu uvijek ostane čovjek,“ istaknuo je Hanzalek.
