Novosti

01. 08. 2025.

Inflacija ubrzala na 4,1 posto, snažno ubrzanje rasta cijena hrane

Foto: HRT screenshot

Izvor: HRT

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u srpnju je iznosila 4,1% na godišnjoj razini, čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom. Podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj među najvišima u eurozoni.

Vrhunac turističke sezone donosi gužve, ali i visoke cijene. Hrvati i turisti troše na sve strane, no lisnice se brzo prazne jer cijene hrane, pića i usluga stalno rastu. Ni proizvođačima nije lako. Rast cijena sirovina poskupljuje proizvodnju.

– Inflacija je otišla gore da se više ne može kontrolirati. Tržnica je jako skupa, na moru još skuplje. Mislim da Vlada mora hitno nešto poduzeti, neke su od reakcija građana.

 

– Poskupjelo je sve – navodnjavanje, gnojivo, sjeme – preko 50 posto, kaže Dragan Surać iz OPG-a Surać u Briševu.

 

Stručnjaci ističu da inflaciju ne pogoni samo turizam nego i ekspanzija javne potrošnje.

 

 

Inflacija se ukorijenila - plaće rastu, ali nedovoljno

 

– Nažalost, cijene nakon sezone vjerojatno neće pasti. Inflacija se ukorijenila i trebat će godine da se spusti na ciljane 2 posto, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.

 

Iako su plaće i mirovine porasle, a Hrvatska je europski rekorder po godišnjem rastu plaća od gotovo 14 posto, sindikati upozoravaju da je standard građana i dalje nizak.

 

– Cijene hrane rasle su brže od plaća i inflacije. Treba snažno povećati minimalnu i prosječnu plaću, jer cijene su na razini EU, a plaće niže, poručuje Izabela Delfa Mišić iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

 

Prognoze govore da bi se inflacija do kraja godine mogla spustiti na oko 3 posto – i dalje više od prosjeka eurozone od 2 posto, ali bez titule europskog rekordera u rastu cijena.

 

 

Inflacija ubrzava od svibnja

 

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u srpnju 2025. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na srpanj 2024. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest lipanj 2025. godine, u prosjeku bila viša za 0,4 posto.

 

Tako je, nakon što je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, a u ožujku i travnju po 3,2 posto, inflacija počela ubrzavati svoj rast na godišnjoj razini, pa je u svibnju iznosila 3,5 posto, u lipnju 3,7 posto, a ubrzavanje je nastavljeno i u srpnju.

 

Prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosi 6,6 posto, za usluge 5,7 posto, energiju 2,3 posto, a za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,4 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.

 

Na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj 2025., cijene hrane, pića i duhana prosječno su porasle za 1,6 posto, energije za 1,3 posto, a usluga za 1,1 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije u prosjeku pale za 2,4 posto.

 

DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u srpnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 14. kolovoza.

 

 

Eurostat: Inflacija najviša u Estoniji, Hrvatskoj i Slovačkoj

 

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u srpnju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,5 posto, jednako kao i u Slovačkoj, čime su te dvije zemlje, nakon Estonije koja je imala najvišu stopu inflacije od 5,6 posto, bile među zemljama s najvišom inflacijom.

 

U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u srpnju iznosila je dva posto. Nakon Estonije, Hrvatske i Slovačke, najviša inflacija, od 3,9 posto, zabilježena je u Latviji, slijedi Grčka s 3,7 posto, Austrija s 3,6 posto itd.

 

 

HNB: Snažno ubrzanje rasta cijena hrane

 

Ubrzanju inflacije u Hrvatskoj u srpnju poglavito je pridonijelo snažno ubrzavanje inflacije cijena hrane, istaknuto je u komentaru Hrvatske narodne banke (HNB).

 

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj procjeni Eurostata u srpnju 2025. blago je ubrzala na 4,5 posto, s 4,4 posto u lipnju, čemu je poglavito pridonijelo izraženo ubrzavanje inflacije cijena hrane, a u nešto manjoj mjeri i ubrzavanje inflacije cijena industrijskih proizvoda, ocjenjuje HNB.

 

Inflacija cijena hrane je tako ubrzala na sedam posto, s 5,7 posto u lipnju, što dijelom odražava prethodni rast cijena prehrambenih sirovina, kao i troškova rada, ističe.

 

S druge strane, usporavanje inflacije cijena energije, na 2,6 posto s 2,9 posto u lipnju, odražava smanjenje cijena nafte na svjetskom tržištu koje se nakon kratkotrajnog skoka u lipnju prelilo na cijene goriva u srpnju. Izraženo usporavanje inflacije cijena usluga, na 6,6 posto, sa 7,5 posto u lipnju je, usprkos ubrzavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda, rezultiralo usporavanjem temeljne inflacije na 3,8 posto, s četiri posto koliko je iznosila u lipnju, navode HNB-ovi analitičari.

 

Uslijed izraženog usporavanja inflacije cijena usluga, njihov doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena se smanjio na 2,1 postotni bod, dok se istovremeno primjetno povećao doprinos cijena hrane, na dva postotna boda, napominju.

 

Kada je riječ o ubrzavanju inflacije u srpnju, mjerene IPC-om, iz HNB-a također apostrofiraju snažno ubrzavanje inflacije cijena hrane, na 6,6 posto s 5,2 posto, a u manjoj mjeri tu je i povećanje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda, na 0,4 posto s "minus" 0,4 posto.

 

Nasuprot tome, usporila je inflacija cijena usluga, na 5,7 sa 6,7 posto, kao i inflacija cijena energije, na 2,3 s 2,8 posto. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,1 posto usluge pridonose s 1,5 postotnih bodova, a hrana s 2,1 postotni bod.

 

Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije smanjila se s 0,7 postotnih bodova u lipnju na 0,4 postotna boda u srpnju. Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga. Kako pojašnjavaju iz HNB-a, to ponajviše odražava doprinos ugostiteljskih i usluga smještaja čije cijene osobito snažno rastu u kombinaciji s većim udjelom usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista.

 

S druge strane, smanjenju razlike u srpnju najviše su pridonijeli manji doprinosi inflacije cijena industrijskih proizvoda i hrane, koji su postali negativni (industrijski proizvodi) ili dodatno povećali negativan doprinos (hrana), piše u HNB-ovom komentaru.