NHS: Cijena rada u Hrvatskoj 16,5, a na razini EU 33,5 eura

Foto: NHS„Gledano kroz prizmu sistematizacija poslodavaca, 70% svih plaća u ovoj zemlji svedeno je na „neto koeficijente od 1 do 2“, što nosi probleme u vrednovanju rada i motivaciji radnika. Nadalje, prema podacima Eurostata, prosječna bruto cijena rada u Hrvatskoj u 2024. iznosila je 16,5 eura, dok je u Sloveniji bila 27,1 eura, Austriji 44,5, Njemačkoj 43,4, Irskoj 42,5, a na razini EU 33,5 eura. To pokazuje da razvoj prava radnika ne koči konkurentnost naših poslodavaca. Naši poslodavci moraju upravo biti konkurentni i razinom radničkih prava s ostatkom Unije. Nastavimo li olako puštati naše radnike da odlaze, mijenjajući ih stranima, naše gospodarstvo i cijelo društvo gubi budućnosti,“ kazao je Hanzalek.

Vesna Mamić, predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija, na panelu je najavila organizaciju prosvjeda na Trgu bana Jelačića 10. svibnja za radnike HT-a, ali i ostalih telekom kompanija zbog sustavne potplaćenosti, sve većeg pritiska na radnike i nepravedne raspodjele profita unatoč rekordnim zaradama. „Tehnološki napredak ne prati rast plaća radnika, zbog čega mnogi i dalje imaju primanja ispod prosjeka, što ugrožava sadašnjost i buduće mirovine. Sveukupno 65-70% radnika HT-a ima plaću manju od prosječneplaće, a početna plaća za visoku stručnu spremu iznosi 1150 eura. Stoga tražimo povećanje plaća usklađeno s troškovima života i profitima firme te pošteno vrednovanje rada prema težini poslova i stručnosti zaposlenih“, kazala je Mamić.

Jelenko Krešo, dopredsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske, istaknuo je na panelu kako pravosudna policija kao sastavni dio Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ima svoje specifičnosti, ali i brojne probleme. „Unatoč rastu minimalne plaće, naše su plaće još uvijek vrlo niske u usporedbi s kolegama iz policije. Godinama upozoravamo na probleme malih izdvajanja u zatvorski sustav, staru opremu, potrebu izgradnje modernijih zatvora, kao i bolji sustav nadzora. Situacija se polako počela popravljati, ali sva navedena poboljšanja trebalo bi riješiti kroz novi Zakon o pravosudnoj policiji“, kazao je Jelenko Krešo.

Sektor tekstila, odjeće, kože i obuće godinama se bori s kontinuiranim smanjenjem broja te relativno visokom starosnom dobi zaposlenih. Gotovo 80 posto zaposlenih u sektoru u ožujku 2025. bile su žene, njih 13.500. „Najveći problemi na koje godinama upozoravamo su korištenje, odnosno praćenje i kontrola isplaćenih potpora, prvenstveno vezano uz očuvanje radnih mjesta. Kompanije godinama uzimaju potpore za očuvanje radnih mjesta, a na kraju zatvore proizvodnju, prodaju hale i zemljište i ne vraćaju novac koji su dobili da zadrže radnike“, kazao je Nenad Leček, predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske.

Željeznički sektor pati zbog višedesetljetnog nemara, lošeg stanja pruga, podjele na nepovezana društva i nelojalne konkurencije privatnih prijevoznika bez sindikalne zaštite. „Započeti ciklus modernizacije i obnove pruga, ako se nastavi istim intenzitetom, prve rezultate dat će tek možda za 5 godina. Uz obnovu pruga izuzetno je važna integracija državnih društava u holding radi boljeg upravljanja, kakav je model zadržalo oko 90% željezničkih uprava u Europi. Time bi se omogućilo upravljanje u interesu cijelog željezničkog sustava, racionalizirale bi se nabava i upravljanje nekretninama“, kazao je Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara, dodavši kako predlažu sklapanje granskog kolektivnog ugovora za cijeli sektor.

"Na godišnjoj se razini u Republici Hrvatskoj dogodi između 15.000 i 17.000 ozljeda na radu. Osim ozlijeđenih radnika, posljedice neželjenih ozljeda na radu osjete i njihove obitelji, radne kolege i čitava zajednica“, kazao je Cvetan Kovač, koordinator Odbora za zaštitu na radu Nezavisnih hrvatskih sindikata i član Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu. Dodao je kako se prema najavama iz resornog ministarstva, tijekom 2026. ili 2027. godine, mogu očekivati izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu, a sindikati očekuju da će im se ponovno omogućiti imenovanje povjerenika radnika za ZNR, jer danas ne znamo broj izabranih povjerenika za zaštitu na radu u cijeloj Hrvatskoj, budući da se biraju po složenoj proceduri za izbor članova Radničkog vijeća.

Domagoj Rebić, glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, dotaknuo se pitanja sustava ocjenjivanja koji se treba temeljiti na objektivnim kriterijima te smatra nepravednim ograničenje broja izvrsnih ocjena koje onemogućavaju jednaku mogućnost napredovanja za sve.

„Zbog složenosti i raznolikosti javnih službi, načelo „jednake plaće za jednak rad“ nije u potpunosti primjenjivo, što dodatno komplicira pokušaje ujednačavanja plaća. Sustav kulture nema zakonski okvir za određivanje plaća u lokalnim ustanovama, što dovodi do neujednačenosti i smanjenja privlačnosti rada u tim ustanovama pa je potrebno razmotriti zakonsko rješenje za ujednačavanje“, kazao je na panelu Domagoj Rebić.

Foto: NHS

Na kraju panel rasprave, prof. dr. sc. Josipa Nakić s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu održala je prezentaciju „Kineziologija rada“ koja je pokazala kako ukupni trošak izgubljene produktivnosti zbog mišićno-koštanih poremećaja među radno sposobnom populacijom u EU može doseći 2 posto BDP-a.

 
„U Hrvatskoj su mišićno-koštani poremećaji prema učestalosti u ukupnom broju profesionalnih bolesti na visokom drugom mjestu, a čak 42% ukupnih broja radnih dana bolovanja nastalo je kao posljedica utjecaja kumulativne traume. Kineziologija rada grana je kineziologije koja može pomoći u prevenciji ozljeda povezanih s kumulativnom traumom. Temelji se na edukaciji radnika za rad na siguran način sa stajališta držanja tijela pri obavljanju različitih radnih zadataka, a posebno kod poslova rukovanja teretima kod kojih vrlo često stradavaju kralježnica i leđa“, zaključila je Nakić.

NHS podržava razvoj ovog područja s dugoročnim ciljem primjene kod svih poslodavaca u Republici Hrvatskoj, uz omogućavanje da o osnovama kineziologije rada kroz obrazovni sustav budu obrazovani svi radnici, uključujući i mlade.

Panel rasprava pokazala je niz problema i izazova s kojima se susreću radnici u zemlji s naglaskom na stvaranje kvalitetnih radnih mjesta koja podrazumijevaju ne samo primjerenu plaću i druge naknade, već i dobre uvjete rada, sigurnost i zaštitu na radu te uravnotežen privatni i poslovni život.

Više:

Sindikati: Plaće u Hrvatskoj znatno zaostaju za prosjekom EU

Sindikati: Bolno je da su i kod najbogatijih poslodavaca plaće male