Pismo NHS-a ministru gospodarstva i održivog razvoja – Pogledajte slovenski primjer praćenja cijena!

Predlagali smo još ujesen 2021. godine da se javnim novcem ojačaju i osposobe potrošačke udruge u Hrvatskoj za praćenje i analizu cijena raznih roba i usluga kod raznih trgovaca i pružatelja usluga te formiranje jedinstvenog mjesta (portala) za objavu popisa proizvoda i usluga, odnosno njihovih cijena (tzv. crnih lista). To nije bila nikakva novost za zemlje koje se nalaze pred uvođenjem eura. Skretali smo pozornost kako su iskustva tih zemalja, uključujući susjednu nam Sloveniju, dobra. No dobivali smo neodređene odgovore. Nastavili smo s istim prijedlozima  i od početka 2022. godine, pogotovo u vremenu osjetnog rasta cijena (posebice hrane, koja u mjesečnim troškovima prosječnog hrvatskog kućanstva „odnese“ četvrtinu rashoda, a u siromašnijim kućanstvima i polovicu) i inflacije. I opet bez pozitivnog odjeka. Cijene su samo rasle, gotovo iz tjedna u tjedan. Hrvatski građani su i tako na samom dnu EU po kupovnoj moći, a s ovim rastom cijena veliki dio građana potonuo je i niže od dna, u mulj.

Mnogi su koristili prigodu za dodatnu zaradu i podizali cijene ususret budućoj inflaciji i bez opravdanog razloga, koristeći pri tome razne izgovore i opravdanja za takav rast cijena. Neki i unatoč vladinim potporama. Vrhunac je  bio podizanje cijena pri konverziji kune u euro ili neposredno nakon toga, pri čemu je najčešće tečaj bio ispoštivan, no porasla je cijena u kunama pa onda (po ispravnom tečaju) i u eurima. Građani su ogorčeni, zgroženi i, naravno, nezadovoljni i ljuti. Tako je projekt uvođenja eura, umjesto zadovoljstva, izazvao negodovanje i nezadovoljstvo građana.

Sad kad ste zatražili od velikih trgovaca dostavu cijena, zamjetno je kako veliki dio njih to odbija, a i dalje tvrde da su „čisti“. Ne sumnjičimo nikoga jer možda „samo pokazuju mišiće“, ali sada nije takvo vrijeme. Građani su u pitanju i nitko neće „izgubiti obraz“ niti pokazati slabost, ako pošalje cijene. I, oni koji su „ispravni“ te nisu dizali cijene, mogu tim slanjem i razvidnošću poslovanja samo dobiti na ugledu i vjerodostojnosti. A oni drugi, koji su napravili suprotno, trebaju biti javno vidljivi, prepoznatljivi i snositi posljedice takvog postupanja.

Želeći pripomoći u formiranju tih javnih iskazivanja cijena nekih važnih proizvoda i usluga, upućujemo Vas na „svježe“ slovensko iskustvo. Naime, neovisno što je još 2007. godine uvela euro, Republika Slovenija je zbog visoke prošlogodišnje inflacije nanovo uvela javno praćenje nekih cijena. Taj postupak, baš kao i sličan prije uvođenja eura, kod naših susjeda ima dobre rezultate. (Napominjemo kako je u Republici Sloveniji u prosincu 2022. godine u odnosu na prosinac 2021. godine inflacija iznosila 10,3%, a za isto razdoblje u Hrvatskoj 13,1%).

Od rujna 2022. godine na mrežnim stranicama Vlade Republike Slovenije prate se i objavljuju cijene osnovnih životnih namirnica. Naslov stranice je Spremljenje cen osnovnih živil (https://www.gov.si/zbirke/projekti-in-programi/ukrepi-za-omilitev-draginje/hrana-in-prehranske-verige/spremljanje-cen-osnovnih-zivil/).Kroz Košaricu osnovnih skupin živil (Košarica osnovnih skupina namirnica) prate se njihove cijene kod raznih trgovačkih lanaca i objavljuju svaka  dva tjedna. A sam popis tih artikala i njihovih cijena te datumima prikupljanja i nazivima trgovačkih lanaca, u kojima se cijene prikupljane, nalazi se na mrežnim stranicama Ministarstva za kmetijstvo, gazdarstvo in prehranu (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane) - https://www.nasasuperhrana.si/primerjava-cen/. Tu se, uz usporedbe nominalnih iznosa cijena kroz razdoblja, mogu vidjeti i grafički prikazi njihovog kretanja. U Sloveniji to očito nitko ne problematizira niti osporava, a građani sasvim sigurno imaju koristi. Predlažemo Vam da sve provjerite  kod svojih slovenskih kolega i napravite nešto slično u Hrvatskoj. Neće biti sramota ni „prepisati“. Samo, napravite to što prije i više ne odgađajte.

Na znanje:

Predsjednik Vlade RH

Sredstva javnog priopćavanja