Inflaciju ne stvaraju plaće u javnim službama, nego rekordni profiti
Izvor: NSZ.HR
Glavni tajnik u intervjuu za N1 televiziju razgovarao je o proračunu za iduću godinu, o pregovorima Vlade i sindikata, sistematizacijama, Sporazumu s Vladom
Glavni tajnik sindikata Matija Kroflin poručio je da sindikati u aktualnim pregovorima s Vladom traže da cijena rada zaposlenih u javnim službama prati rast plaća u ostatku ekonomije. Prema procjenama HNB-a i Vlade, plaće bi iduće godine u privatnom sektoru trebale rasti između 5,3 i 5,7 posto.
Sindikati zato predlažu povećanje osnovice za 4 posto od siječnja i još 4 posto od rujna. Vladinu ponudu, odnosno povećanje osnovice od samo 1 posto i 1,5 eura više za topli obrok, Kroflin je još jednom okarakterizirao kao “bezobraznu”.
“Plaće u javnom sektoru nisu rasle brže od ostalih”
Kroflin odbacuje tvrdnje ministra Piletića da je javni sektor prošle godine imao iznadprosječan rast plaća. Navodi da je osnovica 2024. rasla tek oko 3,2 posto, dok je prosječan rast plaća u ostatku ekonomije iznosio gotovo 10 posto.
Podsjetio je da je jedini značajan skok plaća u državnim i javnim službama bio rezultat predizborne reforme koeficijenata, za koju smatra da je provedena “preko koljena”, bez pripreme i bez usklađivanja po sektorima.
Otvaranje pitanja koeficijenata – obećano, ali neprovedeno
Sindikati i dalje traže da se ispuni Sporazum prema kojem je Vlada trebala otvoriti razgovore o koeficijentima u obrazovanju i znanosti te urediti sustav sistematizacija na visokim učilištima. Prema Kroflinu, po tim točkama “ministarstvo ne radi apsolutno ništa”.
Kritizira i uvođenje modularne nastave, koju naziva “eksperimentom nad učenicima”, jer smatra da reforma nije pripremljena i da škole ne znaju kako je provesti u praksi.
"Inflaciju ne stvaraju javni zaposlenici, nego rekordni profiti”
Kroflin odbacuje teze da je rast plaća generator inflacije, tvrdeći da je problem u rekordnom rastu profita tvrtki.
Prema analizama ekonomista Viktora Viljevca, kojeg citira, od 2019. do 2024. profiti su porasli 83 posto, dok su plaće rasle 51 posto.
“Poslodavci dižu cijene i profitne marže jer mogu. A mogli su povećati plaće zaposlenicima puno više”, kaže Kroflin, dodajući da bi inflacija bila niža da se profitne marže nisu toliko širile.
Teži pregovori nego prije izbora
Sindikati su, priznaje, u slabijoj pregovaračkoj poziciji nego prije godinu-dvije, kada su sindikati obrazovanja pokretali štrajkove i prosvjede. Nažalost, Sindikat hrvatskih učitelja, pod vodstvom gospođe Šprem, nije prepoznao trenutak, pa sada posljedice trpe i oni i svi drugi sindikati javnih službi. Sindikat znanosti će se nastaviti boriti za primjerenu cijenu rada svih u javnim službama, ali rezultat će ovisiti o poziciji drugih sindikata i raspoloženju članova.
