Iz EGSO-a: Socijalni dijalog u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu

Europska komisija predložila je novi strateški okvir za zdravlje i sigurnost na radu s trima ključnim ciljevima, a to su: predviđanje promjena u svijetu rada koje proizlaze iz ekološke, digitalne i demografske tranzicije i upravljanje tim promjenama; poboljšanje prevencije nesreća na radu i profesionalnih bolesti; povećanje pripravnosti za potencijalne buduće zdravstvene krize. Komisija se za postizanje tih triju ciljeva osobito oslanja na socijalni dijalog.

Socijalni je dijalog važan alat u osiguranju zdravlja i zaštite na radu. Suočeni s promjenama u svijetu rada uvjetovanim digitalnom i zelenom tranzicijom i zdravstvenom krizom, socijalni dijalog će se morati jačati širom Europe. Unatoč promjenama što se tiče rizika u području zaštite na radu koje je uvjetovala digitalizacija rada, a što je dovelo do naglog porasta stresa i izgaranja te ergonomski uvjetovanih ozljeda i blagog pada u broju ozljeda na radu, socijalni dijalog i dalje ostaje najvažniji alat u promicanju zaštite na radu. Međutim kvaliteta socijalnog dijaloga se razlikuje od zemlje do zemlje što otežava i primjenu autonomnih sporazuma koje su sklopili europski socijalni partneri u području zaštite na radu.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pripremio je Mišljenje SOC/703 - Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju EGSO-a u siječnju 2022. godine i u kojemu se naglašava ključna uloga socijalnih partnera.

Europska komisija bi zbog toga trebala odrediti jasne kriterije kako bi se sporazumi koje su potpisali socijalni partneri primjenjivali u svim državama članicama posebice obzirom na presudu Suda pravde EU koji je izjavio kako Komisija nema obvezu reagirati na zahtjev socijalnih partnera za primjenom sporazuma. Međutim, uz socijalni dijalog određivanje općih smjernica za zaštitu na radu traži i jak regulatorni okvir. Sporazumi koji postaju Direktive Vijeća nakon što to zatraže obje strane potpisnice određenog sporazuma su učinkovitiji budući da osiguravaju specifične akcijske planove u državama članicama. Temeljem toga, EGSO traži nove smjernice o radu na daljinu, ambiciozniji pristup u borbi protiv raka i EU Direktivu o mišićno koštanim poremećajima i psihosocijalnim rizicima, koji postaju vodeća prijetnja na radnim mjestima za europske radnike.

Franca Salis Madinier, izvjestiteljica za ovo Mišljenje, u svojem je predstavljanju Mišljenja napomenula kako je europski socijalni dijalog već donio određena poboljšanja radnih uvjeta radnika na svim razinama, bilo kroz smanjivanje stresa uvjetovanog radom i sprječavanje uznemiravanja na radu ili kroz smanjivanje rizika od mišićno koštanih poremećaja ili izloženosti otrovnim tvarima u različitim industrijama. Mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu dogovorene kroz socijalni dijalog ne samo da pozitivno utječu na zdravlje radnika, već također poboljšavaju profitabilnost tvrtki i smanjuju troškove zdravstvene skrbi te odsustva s posla. Trošak koji ozljede na radu i bolesti iznose za društvo u cjelini se procjenjuju na 476 milijardi eura ili 3,3 posto BDP-a EU, što iznosi više od polovice sredstava iz plana oporavka.

Robotizacija, umjetna inteligencija, rad na daljinu i novi modeli poslovanja već su počeli uvoditi velike promjene u svijet rada što neizbježno utječe na zdravlje i sigurnost na radu.

Osjetan je porast profesionalnih bolesti jer je prema podatcima između 2000. i 2016. godine smrtnost uvjetovana srčanim oboljenjima i moždanim udarom uvjetovanim dugim radnim satima povećana za 41 posto, odnosno 19 posto širom svijeta. U porastu je i depresija jer se od 17-35 posto slučajeva pripisuje radu što pokazuje rast psihosocijalnih rizika.

I fizički se faktori mijenjaju.

Najnoviji podatci ankete ESENERpokazuju da su ponavljajući pokreti gornjih udova i dugo sjedenje dva čimbenika rizika kojima su radnici najviše izloženi. Stoga sigurnost i zdravlje na radu više nisu ugrožene zbog izolirane izloženosti vrlo opasnim situacijama, nego zbog dugotrajne izloženosti čimbenicima rizika niske amplitude

Iz tog bi razloga EU trebala napraviti sveobuhvatnu i uključivu analizu digitalne tranzicije kako bi se predvidjela previranja koja očekuju sustave rada. Trebala bi izraditi dugoročnu strategiju za zdravlje i sigurnost na radu te graditi kulturu prevencije.

U Mišljenju se također naglašava važnost jamčenja djelotvorne primjene sporazuma proizašlih iz socijalnog dijaloga te potpora preporuci Međunarodne organizacije rada  da jedan inspektor rada pokriva 10.000 radnika. Naglašava se potreba jačanja uloge predstavnika radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu. Socijalni partneri moraju na svim razinama biti u dovoljnoj mjeri uključeni u osmišljavanje i provedbu preventivnih mjera, u skladu s Okvirnom direktivom.

Zbog raširenog uvođenja rada na daljinu potrebno je proširiti metodologiju inspektorata rada. Kao u Španjolskoj, inspektori moraju moći provjeriti uvjete pod kojima se radi na daljinu, na zahtjev radnika i poštujući njihovu privatnost. To uključuje i zaprimanje i utvrđivanje pritužbi (neprijavljeni rad, nepoštivanje prava na isključivanje itd.).

Prednosti rada na daljinu ovise o načinu na koji ga poslodavac organizira. Rad na daljinu trebalo bi regulirati kolektivnim ugovorima kako bi se spriječile poteškoće utvrđene u više istraživanja.

Kad je riječ o borbi protiv raka povezanog s radom, EGSO poziva na ambicioznije stajalište kojim bi se obuhvatilo 50 prioritetnih karcinogenih tvari, reproduktivne toksične tvari, opasne lijekove, te stres i rad u smjenama. Kronični stres povećava rizik od razvoja raka, a rad u noćnim smjenama dovodi do raka dojke, prostate i debelog crijeva. Trebalo bi usvojiti pristup koji se temelji na riziku, a ne metodologiju kojom se zaštita radnika smatra troškom, navodi se u Mišljenju.

EGSO poziva na donošenje zakonodavstva EU-a o psihosocijalnim rizicima. Za učinkovit pristup prevenciji potrebno je djelovati u području radnog okruženja, a ne samo u području mentalnog zdravlja pojedinca.

U Mišljenju se naglašava važnost veze između sigurnosti i zdravlja na radu i profitabilnosti poduzeća. Socijalnim dijalogom mogu se izbjeći troškovi nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Riječ je o ulaganju čije su koristi veće od troškova.

Za dobru povezanost europskog i nacionalnog socijalnog dijaloga potrebna je veća uključenost socijalnih partnera u svim državama članicama. EGSO također poziva na mobilizaciju sredstva za jačanje kapaciteta socijalnih partnera ondje gdje su slabi.

Kao članica studijske skupine koja je radila na izradi ovoga Mišljenja, Marija Hanževački, glavna tajnica NHS-a, u svojem je izlaganju na plenarnom zasjedanje EGSO-a naglasila kako je „pandemija bolesti Covid-19 pokazala važnost zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i socijalnog dijaloga na svim razinama – bilo to razina poduzeća, sektora, nacionalna ili europska razina. Na žalost kvaliteta socijalnog dijaloga se razlikuje u državama članicama te su i mjere tijekom Covid krize u mnogim državama donošene bez pravovremenog i stvarnog savjetovanja sa socijalnim partnerima što ukazuje na potrebu jačanja socijalnog dijaloga i uključenosti socijalnih partnera na svim razinama. Zato su vrlo važni autonomni sporazumi europskih socijalnih partnera i njihovo poštivanje i provedba u državama članicama kao i primjena drugih sporazuma proizašlih iz socijalnog dijaloga. Na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu treba se gledati kao na ulaganje, a ne trošak.“

Izvori:

Health and safety at work: New occupational risks call for a strong social dialogue

Enhanced social dialogue at all levels is needed for health and safety at work

#EGSO #EESC