Klimatski rizici: novo istraživanje OSH Pulse otkriva da je trećina radnika izložena tim rizicima i zabrinuta zbog njihovih učinaka na zdravlje i sigurnost.

Te su spoznaje dio najnovijeg istraživanja među radnicima koje je provela EU-OSHA, a ono nosi nazivOSH Pulse za 2025.: Sigurnost i zdravlje na radu u doba klimatskih i digitalnih promjena. Istraživanje pruža trenutačan pregled izazova i rizika koji proizlaze iz klimatskih promjena, digitalizacije i psihosocijalnih uvjeta u radnom okruženju s kojima se europski radnici danas suočavaju. U istraživanju se opisuju i mjere koje se poduzimaju na radnom mjestu kako bi se zaštitila sigurnost i zdravlje radnika. 

Sigurnost i zdravlje radnika u uvjetima klimatskih promjena  

Danas je 33 % radnika u EU-u izloženo barem jednom faktoru rizika povezanog s klimatskim promjenama, pri čemu 20 % njih navodi da je izloženo ekstremnoj vrućini, a 19 % lošoj kvaliteti zraka. Izloženost vrućini najveća je u sektorima u kojima se rad obavlja na otvorenom: 35 % radnika u poljoprivredi, hortikulturi, šumarstvu ili ribarstvu navodi da rade na ekstremnoj vrućini, kao i četvrtina radnika u građevinskom i energetskom sektoru. Gotovo svaki deseti radnik naveo je simptome ili bolesti povezane s vrućinom, kao što su toplinski udar, omaglica ili grčevi. Osim toga, više od desetine radnika izloženo je intenzivnom suncu tijekom rada, što je prepoznato kao čimbenik rizika od raka. 

Regionalne su razlike očite, a najviše su izloženi radnici u južnoj Europi. To je posljedica češćih toplinskih valova i degradacije okoliša. Iako je više od 50 % poslodavaca uvelo preventivne mjere, kao što su zasjenjena područja za odmor ili dnevni rasporedi prilagođeni vrućini, provedba tih mjera nije ujednačena, što upućuje na potrebu planiranja i ulaganja u rješenja otporna na klimatske promjene u svim djelatnostima. 

Osim toga, petina radnika zabrinuta je da će se njihov trenutačni posao i zadaci promijeniti zbog mjera uvedenih za sprečavanje rizika povezanih s klimatskim promjenama. To odražava sve veći osjećaj ekološke anksioznosti ─ straha ili tjeskobe zbog promjena u okolišu te njihova mogućeg utjecaja na zdravlje. 

Stres i mentalno zdravlje na radnom mjestu: stalan pritisak i stigmatizacija 

Problemi s radnim opterećenjem i dalje su rašireni diljem Europe s obzirom na to da je 44 % radnika navelo snažan vremenski pritisak ili preopterećenje poslom. U sektoru zdravstva i socijalne skrbi ta se brojka penje na 50 %, pri čemu 41 % ispitanika tvrdi da njihovi napori nisu dovoljno priznati ili nagrađeni, pa su zbog toga u tom sektoru već dugo prisutni zabrinutost zbog izgaranja na poslu i nedostatak osoblja. 

Rezultati ispitivanja upućuju i na to da još uvijek postoji stigmatizacija mentalnog zdravlja jer 48 % ispitanika smatra da bi otkrivanje poremećaja mentalnog zdravlja moglo naštetiti njihovoj karijeri. Ta percepcija posebno prevladava među mlađim radnicima i onima na slabije plaćenim ili nesigurnim radnim mjestima. Međutim, većina radnika ne bi se osjećala neugodno kad bi o svojem mentalnom zdravlju trebala razgovarati sa svojim nadređenim ili rukovoditeljem, što upućuje na zaključak da se stigmatizacija mentalnog zdravlja smanjuje.  

Pristup potrebnoj podršci također nije ujednačen: 66 % radnika u velikim poduzećima ima pristup informacijama i osposobljavanju o stresu i dobrobiti, u odnosu na samo 42 % u mikropoduzećima. Zemlje sjeverne i zapadne Europe općenito pružaju bolju podršku i imaju proaktivniji pristup, dok se druge tek počinju baviti mentalnim zdravljem na strukturiran način. 

Digitalizacija i autonomija na radnom mjestu 

Digitalna transformacija rada već je u tijeku: oko 90 % radnika u EU-u upotrebljava barem jednu vrstu digitalne tehnologije u okviru svojeg posla, a otprilike svaki treći koristi se naprednim alatima kao što su sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji, uređaji nosivi na tijelu ili roboti. 

Usto, 25 % radnika navodi da se digitalne tehnologije upotrebljavaju za praćenje njihova rada i ponašanja, a 27 % navodi da se zadaci automatski dodjeljuju putem takvih sustava. Te prakse otvaraju pitanja o upotrebi podataka, povjerenju u radnike i riziku od prekomjerne kontrole i prekomjernog upravljanja. Mogu prouzročiti i stres te probleme s mentalnim zdravljem. 

Osim toga, digitalizacija može znatno promijeniti opis i sadržaj posla. Neki se radnici osjećaju izoliranima jer imaju manje prilika koristiti se svojim vještinama ili odlučivati o svojem radu. To upućuje na potrebu za većom transparentnošću, socijalnim dijalogom i sudjelovanjem radnika u donošenju odluka o primjeni tehnologije. 

William Cockburn, izvršni direktor EU-OSHA-e, izjavio je: 

„Ovi rezultati pokazuju da se radnici diljem Europe suočavaju sa složenim izazovima, koji se stalno mijenjaju. Gotovo 30 % radnika bori se sa stresom, depresijom ili tjeskobom koji su povezani s njihovim radnim mjestima. Otprilike trećina njih zabrinuta je da bi klimatske promjene mogle ugroziti njihovu sigurnost i zdravlje. Bilo da je riječ o prilagodbi radnih mjesta fizičkim učincima klimatskih promjena, smanjenju stigmatizacije mentalnog zdravlja ili uvođenju digitalnih alata u skladu s etičkim načelima, zaštita sigurnosti, zdravlja i dostojanstva europskih radnika mora ostati glavni prioritet. To je posebno važno s obzirom na činjenicu da prolazimo kroz dvostruku tranziciju, u kojoj istodobno svjedočimo klimatskim i digitalnim promjenama.”

Resursi potrebni za djelovanje 

Kako bi omogućila donošenje odluka na temelju dokaza, EU-OSHA je objavila paket resursa osmišljenih za djelovanje na temelju prikupljenih podataka. Oni uključuju: 

• infografike na razini EU-a koje se odnose na klimatske promjene, mentalno zdravlje i digitalizaciju 

• informativne preglede o klimatskim promjenama te psihosocijalnim rizicima i mentalnom zdravlju za svaku zemlju sudionicu, s detaljnijim pregledom nacionalnih podataka i sektorskih trendova 

• cjelovito izvješće i sažetak u kojem se navode glavni izazovi i mogućnosti diljem Europe