Komisija donosi mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina

U posljednjem desetljeću problem nedostatka radne snage i vještina povećava se u svim državama članicama. On je posljedica demografskih promjena, potražnje za novim vještinama povezanima s tehnološkim razvojem i usporednom zelenom i digitalnom tranzicijom, daljnjeg razvoja naših industrijskih sektora, obrambenih i sigurnosnih potreba te zahtjevnih radnih uvjeta u nekim sektorima i područjima. Komisija je utvrdila 42 deficitarna zanimanja, uz određene razlike među državama članicama.

Akcijski plan je ujedno i glavni rezultat Europske godine vještina. Temelji se na brojnim mjerama politike i financiranja koje su već na snazi na razini EU-a, kao što su pakt za vještine, u okviru kojeg je dosad omogućeno osposobljavanje za 3,5 milijuna radnika, ciljevi u pogledu zapošljavanja i vještina do 2030. utvrđeni na socijalnom samitu u Portu, direktive o primjerenim minimalnim plaćama i radu putem platformi te 65 milijardi EUR sredstava EU-a dostupnih za ulaganje u vještine.

Akcijski plan nadovezuje se na sastanak na vrhu socijalnih partnera u Val Duchesseu održan u siječnju 2024., a Komisija ga je predstavila u suradnji sa socijalnim partnerima, čija je uloga ključna za rješavanje utvrđenih problema. U planu se iznose mjere u pet područja politika koje će se uskoro uvesti na razini EU-a te na nacionalnoj razini i razini socijalnih partnera:

• potpora aktiviranju nedovoljno zastupljenih skupina na tržištu rada
• pružanje potpore razvoju vještina, osposobljavanju i obrazovanju
• poboljšanje radnih uvjeta u određenim sektorima
• poboljšanje pravedne mobilnosti radnika i polaznika osposobljavanja unutar EU-a
• privlačenje talenata iz zemalja izvan EU-a.

Rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina ključno je za poticanje održivog rasta u EU-u, iskorištavanje mogućnosti zelene i digitalne tranzicije, poticanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, povećanje naše gospodarske i socijalne otpornosti s obzirom na geopolitičke promjene te osiguravanje dostatnih sredstava za zapošljavanje i socijalne politike u EU-u.

Primjeri mjera

Komisija će:

• financirati nove projekte za postizanje nulte stope dugotrajne nezaposlenosti
• financirati nove projekte za aktiviranje i usavršavanje mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih
• sufinancirati veći broj centara strukovne izvrsnosti, s ciljem od najmanje 100 novih centara do 2027.
• uspostaviti nova partnerstva za vještine u okviru pakta za vještine
• poboljšati svoje znanje o vještinama, odnosno utvrditi potrebe za vještinama danas i u budućnosti, u bliskoj suradnji s agencijama EU-a
• analizirati pristupe u pogledu bolovanja kako bi se utvrdile najbolje prakse za radnike i poduzeća
• ocijeniti učinak mirovinskih reformi kojima se uvodi više mogućnosti za fleksibilno umirovljenje i kombiniranje mirovinskih prihoda s plaćom
• stručno pregledati nacionalne pristupe smanjenju psihosocijalnih rizika na radnom mjestu.

Države članice pozivaju se da:

• revidiraju kurikulume obrazovanja i osposobljavanja radi boljeg usklađivanja s potrebama na tržištu rada
• provedu reforme socijalnih naknada kako bi se aktivirale određene skupine i pružila dostatna potpora onima koji mogu raditi da se postupno vrate na tržište rada
• provedu porezne reforme kojima bi se smanjilo porezno opterećenje za primatelje drugog dohotka i osobe s niskim dohotkom
• pruže daljnju potporu digitalizaciji koordinacije sustava socijalne sigurnosti kako bi se olakšala pravedna mobilnost radne snage
• brzo provedu Preporuku Vijeća „Europa u pokretu – prilike za mobilnost u svrhu učenja za sve”
• sklope dodatna partnerstva za privlačenje talenata kako bi se poboljšali zakoniti migracijski putovi.

Socijalni partneri namjeravaju:

• rješavati problem loših radnih uvjeta kolektivnim pregovaranjem u sektorima s neodgovarajućim radnim uvjetima
• pomoći u aktiviranju nedovoljno zastupljenih skupina i pronalaženju prilagođenih rješenja za promicanje zapošljavanja starijih radnika
• podupirati naukovanje i partnerstva između pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poslodavaca
• osposobljavati njegovatelje za dugotrajnu skrb s većim naglaskom na digitalizaciji i pristupu usmjerenom na osobu
• ažurirati višesektorske smjernice za borbu protiv nasilja i uznemiravanja u zdravstvenom sektoru
• surađivati na uspostavi europskog okvira za poboljšanje radnih uvjeta profesionalnih vozača iz trećih zemalja
• svojim stručnim znanjem pridonijeti uspostavi baze talenata EU-a kako bi se privukli talenti iz trećih zemalja.

Sljedeći koraci

Komisija će pratiti napredak u provedbi akcijskog plana u okviru europskog semestra. Osim toga, Komisija će pozvati države članice u Odboru za zapošljavanje i Odboru za socijalnu zaštitu da redovito održavaju trostrane razmjene mišljenja o tom pitanju, uz sudjelovanje europskih i nacionalnih socijalnih partnera.

Kontekst

Očekuje se da će manjak radne snage i vještina i dalje rasti u idućim desetljećima, ponajprije zbog demografskih promjena i veće potražnje za radnicima s posebnim vještinama, primjerice onima potrebnima za digitalnu i zelenu tranziciju. U nedavnom istraživanju Eurobarometra gotovo dvije trećine (63%) malih i srednjih poduzeća izjavilo je da ne mogu pronaći radnike s odgovarajućim kvalifikacijama. Očekuje se da će se do 2030. otvoriti 3,5 milijuna novih radnih mjesta samo u sektoru energije iz obnovljivih izvora. Osim toga, Komisija je utvrdila 42 zanimanja koja smatra deficitarnima na razini EU-a. Istodobno je 21% osoba u dobi od 20 do 64 godine u EU-u trenutačno neaktivno i za ulazak na tržište rada trebaju ciljanu pomoć.

Ulaganje u vještine građana pomaže u rješavanju problema nedostatka radne snage, provedbi zelene i digitalne tranzicije te osiguravanju buduće konkurentnosti Europe. Zbog toga je 2024. proglašena Europskom godinom vještina; tom se inicijativom nastoji pomoći ljudima da steknu odgovarajuće vještine za kvalitetna radna mjesta i pružiti potpora poduzećima u rješavanju problema nedostatka vještina u EU-u.

Akcijski plan za rješavanje problema nedostatka vještina i radne snage konkretan je sljedeći korak u tim nastojanjima. Najavljen je na sastanku na vrhu socijalnih partnera u Val Duchesseu, koji su 31. siječnja sazvali predsjednica von der Leyen i belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a, nakon najave u govoru o stanju Unije 2023. Plan se temelji na brojnim inicijativama koje su već u tijeku na razini EU-a i država članica, a provode ih i socijalni partneri s kojima se savjetovalo o planu. Osim toga, temelji se na inicijativama iz Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava, smjernicama politike u okviru europskog semestra i financijskoj potpori EU-a. Provedba tog akcijskog plana ključna je za postizanje glavnih ciljeva EU-a za 2030. u pogledu vještina i zapošljavanja, među ostalim postizanja stope zaposlenosti od 78% i da barem 60% odraslih svake godine pohađa neki oblik osposobljavanja.

EU ulaže oko 65 milijardi eura u programe za vještine, uglavnom u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).

Dodatne informacije

Informativni članak: Akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina u EU-u

Komunikacija: Akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina u EU-u

Izvješće o zapošljavanju i socijalnoj politici u Europi za 2023.

Izjave

"Danas nastojimo riješiti problem kritičnog manjka radne snage u Europi. Gotovo dvije trećine od 25 milijuna MSP-ova u Europi tvrdi da ne mogu pronaći radnike s odgovarajućim vještinama. Kako bismo zadovoljili tu goruću potrebu u različitim sektorima i na različitim razinama, danas predlažemo suradnju s državama članicama i socijalnim partnerima na uključivanju većeg broja ljudi na tržište rada, podupiranju razvoja vještina i boljih radnih uvjeta te privlačenju kvalificiranih radnika iz zemalja izvan EU-a. Istodobno želimo promicati veću unutarnju mobilnost na tržištu rada EU-a i pritom očuvati prava radnika i regionalni razvoj. Naša sposobnost da ostanemo konkurentni i poboljšamo gospodarsku i socijalnu otpornost ovisi o prevladavanju tih izazova."

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo u interesu građana

"Nedostatak radne snage i vještina postaje endemski problem koji moramo riješiti kako bismo očuvali našu otpornost. U danas donesenom planu zalažemo se za konkretne mjere kojima će se omogućiti gospodarski rast EU-a, poduprijeti njegova konkurentnost i svima pružiti bolji izgledi za budućnost. U tome nismo sami: surađujemo sa socijalnim partnerima i državama članicama kako bismo ostvarili konkretne rezultate."

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas, nadležan za promicanje europskog načina života

"Europsko tržište rada nalazi se na prijelomnici: poduzeća teško pronalaze radnike kako bi popunila slobodna radna mjesta, što sprečava daljnji rast. Imamo priliku dovesti više ljudi na tržište rada, pripremiti ih za radna mjesta za kojima postoji potražnja i potaknuti konkurentnost Europe. Komisija je uvela niz mjera za povećanje osposobljavanja, poboljšanje radnih uvjeta i osnaživanje socijalnih partnera, no možemo i trebamo učiniti više. Zajedničkim nastojanjima možemo smanjiti problem nedostatka vještina i radne snage te izgraditi gospodarstvo u interesu građana."

Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava