Novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Zakonom se zadržavaju isti uvjeti starosne dobi i staža u pogledu stjecanja prava na starosnu mirovinu (65 godina života i 15 godina mirovinskog staža) uz zadržavanje prijelaznog razdoblja za žene do 31. prosinca 2019. godine. Isto tako zadržavaju se i isti uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju) te sadašnji uvjeti za ostvarenje prijevremene starosne mirovine (60 godina života i 35 godina mirovinskog staža) uz zadržavanje prijelaznog razdoblja za žene do 31. prosinca 2029. godine.  

Predlaže se promjena formule usklađivanja mirovina radi osiguranja primjerenijeg rasta mirovina u odnosu na plaće u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu, rasta plaća i potrošačkih cijena (sada je 70:30 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena).

Kako bi se osiguralo daljnje smanjivanje razlike u visini mirovina žena i  muškaraca, predlaže se povećanje dodanog staža na 12 mjeseci za svako rođeno/posvojeno dijete. Na ovaj način mirovine bi se povećale u prosjeku za više od 3% po djetetu (od 1.1. 2019. dodani staž je 6 mjeseci za svako rođeno/posvojeno dijete). Ovdje napominjem kako se dodani staž odnosi samo na izračun mirovine i neće se ubrajati u stvarni staž, odnosno neće se moći koristiti za raniji odlazak u mirovinu. Mirovinski jaz između muškaraca i žena se smanjio od 2020. godine kada je bio odo 30% na 19% u 2024. godini.

Predlaže se uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu čija će visina ovisiti o punim godinama mirovinskog staža koji se uzima u obzir za izračun mirovine, ne o visini mirovinskih primanja. Za one korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskog staža, određivalo bi se minimalno razdoblje od 15 godina.  Vlada RH bi svojom odlukom koju bi trebala donijeti svake godine do 31. listopada odlučivala o vrijednosti dodatka po godini staža, a visinu dodatka čini umnožak  broja punih godina mirovinskog staža za određivanje mirovine i vrijednosti utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža. Isplata se predviđa za prosinac svake godine bez donošenja rješenja. Dodatak bi dobili svi umirovljenici koji su ostvarili mirovinu do donošenja odluke, a prva isplata se očekuje u 2025. godini.

Kako bi se potaknuo dulji ostanak u svijetu rada, predlaže se promjena u „bonifikaciji“, odnosno povećanje polaznog faktora na način da se ukine uvjet od 35 godina mirovinskog staža te ograničenje od 5 godina, s tim da iznos ostaje isti – 0,45% po mjesecu. Sada se povećanje isplaćuje 0,45% po mjesecu kasnijeg umirovljenja nakon propisane starosne dobi samo za korisnike koji imaju 35 godina staža i to maksimalno 5 godina (maksimalno povećanje 27%).

Predlaže se ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu za korisnike koji navrše 70 godina života od prvog idućeg mjeseca u kojem navrše 70 godina. Penalizacija je umanjenje polaznog faktora za 0,2% po mjesecu ranijeg umirovljenja, sada trajno. Predloženim izmjenama bi se penalizacija ograničila do 70 godine života od 1. siječnja 2026. godine. Predlaže se obuhvatiti i korisnike koji su starosnu dob navršili prije stupanja na snagu Zakona. Ponovno određivanje prijevremene starosne mirovine Zavod bi po službenoj dužnosti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu. 

Predlaže se omogućiti korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života rad uz mirovinu u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovne s navršenih 65 godina života za one koji se tijekom korištenja mirovine zaposle u punom radnom vremenu (mora biti prekid radnog odnosa). Sada svi korisnici mirovine (osim korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, obrtnika i samostalnih profesionalnih djelatnosti) mogu raditi do polovice punog radnog vremena. Rad u punom radnom vremenu dopušten je korisnicima starosne mirovine (djelatne vojne osobe, policija, vatrogasci). Trenutno je zaposleno 33 343 korisnika. Obrtnici i samostalne profesionalne djelatnosti moći će nastaviti raditi s navršenih 65 godina života bez prekida obavljanja obrta ili djelatnosti, uz mirovinu (kako bi se omogućio nastavak obavljanja deficitarnih djelatnosti).  

Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i korisnicima prevedene starosne mirovine (invalidska mirovina koja se prevodi u starosnu kada korisnik navrši dob propisanu za starosnu mirovinu)  predlaže se omogućiti rad manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine, kako bi se izjednačili s hrvatskim braniteljima. Korisnici takve invalidske mirovine sada ne mogu raditi.

Korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti izjednačili bi se s ostalim korisnicima u mogućnosti novog izračuna nakon navršene 1 godine staža po osnovidrugog dohotka (drugi dohodak, zaposlenje). Naime, sada je moguće ponovno određivanje ili priznavanje prava na novu mirovinu na temelju navršene jedne godine staža osiguranja nakon umirovljenja. Korisnici svih vrsta starosne mirovine takvu mogućnost imaju i na temelju staža osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje, dok korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti to ne mogu, već samo po osnovi zaposlenja ili obavljanja djelatnosti.

Predlaže se povećanje invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti povećanjem mirovinskog faktora na 0,9 (sada je 0,8), invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti povećanjem mirovinskog faktora na 1,1 (sada je 1,0) od 1. siječnja 2026. godine. Ponovno određivanje mirovine s novim mirovinskim faktorom zatečenim korisnicima bi obavio HZMO.

Ukinuo bi se kontrolni pregled korisnicima invalidske mirovine i korisnicima prevedene starosne mirovine (sada je ta obveza u roku od tri godine od dana utvrđenog smanjenja ili gubitka radne sposobnosti). Praksa je pokazala kako se ocjene nisu mijenjale te da je takav pregled nepotreban. U slučaju da se stanje izmijeni postoji mogućnosti izvanrednog pregleda.

Predlaže se povećanje najniže mirovine na 106% aktualne vrijednosti mirovine. Sada je to 103% aktualne vrijednosti mirovine. Po stupanju na snagu Zakona HZMO bi po službenoj dužnosti korisnicima takve mirovine odredio novi iznos mirovine.

Predlaže se povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije, cenzus se propisuje u iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža uvećane za 20%.

Kod ostvarivanja prava na obiteljsku mirovine predlaže se brisanje uvjeta postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008. godine.

Predviđeno stupanje na snagu Zakona je 1. srpnja 2025. godine, s tim da se za određene mjere: mogućnost nastavka rada obrtnika o osoba koje samostalno obavljaju djelatnosti i stjecanje prava na mirovinu, ukidanje penalizacije s navršenih 70 godina života, mogućnost rada u punom radnom vremenu i primanje pola mirovine, rad korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnost na manje od 3,5 sata, predviđa stupanje na snagu 1. siječnja 2026. godine.

Osiguranje studenata

NHS, SSSH i MHS su zatražile uvođenje obveznog osiguranja studenata za vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju studenata. S obzirom kako je potrebno izmijeniti druge propise kojima se uređuje rad studenata te sustav doprinosa, prvo bi se išlo u izmjenu tih zakona. Također, u Programu Vlade RH 2024. -2028. kao jedan od ciljeva naveden je priznavanje studentskog rada u staž mirovinskog osiguranja, tako da se očekuje kako će se uvesti obvezno osiguranje studenata za vrijeme rada.  

Katarina Rumora

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju  - završava 9. svibnja 2025. godine

Prijedlozi ključnih mjera novog Zakona o mirovinskom osiguranju