Novosti

12. 11. 2023.

Sever skrenuo pažnju na ono što prijeti Hrvatima: ‘To će dobiti umjesto povećanja plaća’

Foto: NHS

Izvor: DNEVNO.HR

PROBLEM

Vlada je ponovno odlučila podići neoporezivi iznos naknada na plaće. Ministar financija Marko Primorac najavio je kako će se podići čak 47 raznih naknada, a osim radnika, zasad bi mogli profitirati učenici, studenti i sportaši. Doduše, sve je još uvijek u postupku javnog savjetovanja, a nešto više svote naknada na računima građani će moći očekivati od 1. siječnja 2024. godine.

Već ranije smo otkrili koliko će rasti pojedine naknade.

 

Iako bi od toga građani mogli profitirati, pogotovo stoga jer se država u neku ruku odriče poreza, stigle su i prve kritike ove mjere. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, drži da je ovaj potez zapravo kontraproduktivan, jer zadovoljava trenutačne životne potrebe radnika, ali im dugoročno uskraćuje brojna prava.

 

“Tu se koristi jedna situacija u kojoj su ljudi u neimaštini, nedostaje im sredstava za svakodnevno pokrivanje troškova i prisiljeni su prihvatiti bilo što, pogotovo u uvjetima ovako drastičnog rasta cijena. Poslodavci taj dio već neko vrijeme koriste na način da ne dižu bruto plaću. Umjesto toga su spremni dati različite oblike neoporezivih dodataka na plaću na koje se, naravno, ne plaćaju porezi i doprinosi. Poslodavci u pravilu zakidaju na drugoj strani pri plaćanju doprinosa za zdravstvo, što im je već određena ušteda, a ovo samo je porezno rasterećenje. Plaće se ne dižu, a radnici na ruke dobiju nešto više”, upozorio je Sever.

 

 

Kratkoročna pomoć građanima

 

Pritom, naglašava, to kratkoročno donekle pomaže građanima koji su u financijskim dubiozama, no kasnije se reflektira na njihove mirovine, koje su niže, odnosno u većini slučajeva nedostatne za sve životne potrebe. Još jedna mana ovakve raspodjele dohodaka je, tvrdi, slabija kreditna sposobnost građana, naročito mladih koji se moraju boriti s visokim cijenama nekretnina kako bi riješili svoje stambeno pitanje.

 

“Kad dođu u banku tražiti kredit, banka ih traži da donesu potvrdu o plaći, a oni redovito donose potvrdu o primanjima. Banka im uredno iskriža sve dodatke koje su vezani za nagrade, za topli obrok, itd., koji se prvo pojavljuju kao supstitut rasta plaće. Ljudi su onda puno manje kreditno sposobni, jer im nedostaje taj dio bruto plaće”, kaže Sever.

 

Zanimljivo, ovo povećanje neoporezivih naknada nije rezultat dogovora sindikata i Vlade. Šef NHS-a tvrdi kako su oni razgovarali o tome da neoporezivi iznosi budu samo zaokruženi, ali ne i povećani. Prijedlog izmjena Pravilnika o porezu na dohodak nalazi se u javnom savjetovanju, pa će sindikati iskoristiti priliku dati svoje prijedloge.

 

“Upravo taj dio koji se zove razni neoporezivi dodaci na plaću rastu, što u neku ruku mijenja rast plaća, a istovremeno Vlada, koja se zaklinje u demografiju, nije si priuštila drastično povećati neoporezivo primanje radnicima koji su dobili dijete. Za rođenje djeteta se dodatak tek neznatno povećava iako bi se baš tu trebalo povećati. Ali, to nije u interesu poslodavcima, njima je u interesu naći sustav koji će zamijeniti rast bruto plaće. Ovdje su to sporadična davanja, pogotovo kako se u Hrvatskoj rađa sve manje djece, pa onda ispada da se tu radi o sporadičnim davanjima za koja oni nemaju interesa, jer im ne donose nešto veliko”, iznio je Sever još jednu zamjerku ističući kako ovaj potez zapravo najviše ide na ruku poslodavcima.

 

 

Kupovanje mira prije izbora

 

U praksi bi, ističe sindikalist, to moglo izgledati tako da će poslodavci isplaćivati godišnju nagradu za rezultate svakog mjeseca, umjesto povećanja plaće. Radnici na to iz raznih razloga pristaju. No, problematično je da na to, prema njegovim riječima, pristaju i sindikati zbog pritiska svojih članova kojima je potreban svaki euro.

 

Ističe kako je to kontraproduktivno, jer se pritisci zbog rasta plaća prema poslodavcima smanjuju, odnosno radnici se pacificiraju i kupuje se svojevrsni mir. No, čini se da i Vlada time kupuje glasove na predstojećim izborima, pritom se svjesno odričući dijela poreza na dohodak, ali i dovodeći u pitanje opstanak zdravstvenog i mirovinskog sustava.

 

“Ovaj pokušaj pacificiranja radnika ide od poslodavaca, jer oni pritišću vladu da im da što više neoporezivog novca, da ih radnici ne pritišću zbog povećanja plaća. Mogao bih reći da se, dijelom ne razumijevajući širi kontekst, odobrovoljuje radnike da misle da im je to država omogućila. Dali su mogućnost poslodavcu da im malo više daje”, ustvrdio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

 

 

Lokalna zajednica izvisila

 

Vrijedi dodati kako su ove izmjene usko povezane s već najavljenimšestim krugom porezne reformeu kojoj će doći, između ostalog, do ukidanja prireza, ali i rasterećenja poslodavaca pri plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje.

 

“Država se odriče poreza i to nije beznačajno, s obzirom na to da se ona odriče najviše na teret lokalne zajednice. Porez na dohodak je prihod lokalne zajednice. Sad država kaže da se na to ne trebaju platiti porezi i doprinosi pa se oni neće morati platiti lokalnoj zajednici. Na toj strani se smanjuju uplate u mirovinski i zdravstveni sustav, koji su i ovako već u velikim problemima.

 

S jedne strane se ukida prirez i onda lokalnoj zajednici država daje mogućnost da uvede veće stope poreza na dohodak, a onda s druge strane povećava neoporezivi dio pa s te strane lokalna zajednica neće uprihoditi ništa. Ovdje se radi o nekom budućem prihodu koji bi mogao biti bitno drukčiji da je unesen u plaću, a nije”, zaključio je sindikalist Sever.